U banjalučkom regionu jedna od kulturnih ustanova koja se svakako može pohvaliti izuzetno vrijednim umjetničkim fundusom je Muzej savremene umjetnosti. Ova banjalučka institucija ima bogatu kulturno-umjetničku tradiciju, tako da danas posjeduje najpotpuniju kolekciju savremenih djela na ovim prostorima.

“Teško je izdvojiti nekoliko najznačajnijih umjetničkih djela iz bogatog fundusa Muzeja, budući da postoji veliki broj radova koji zaslužuju taj epitet”, kaže Ljiljana Perduv-Misirlić, kustos Muzeja savremene umjetnosti. Prema njenim riječima uglavnom se radi o djelima koja su nastala u drugoj polovini 20. Vijeka, ne samo u Banjaluci, Bosni i Hercegovini i Balkanu, nego se može reći na svim kontinentima.

“Budući da je to period intenzivnih promjena umjetničkih pravaca, filozofskog shvatanja, upotrebe novih materijala, pluralizma likovne scene, lepeza značajnih djela je široka i kreće se od realizma različitih oblika preko apstrakcije, optičke i kinetičke umjetnosti, konceptualizma do postmodernizma, što i odražavaju djela koja posjedujemo”, objašnjava Ljiljana Perduv-Misirlić. Ona ističe da Muzej savremene umjetnosti nema stručno i idealno zastupljene sve ove pravce zbog specifičnosti nabavke djela, jer se uglavnom radi o poklonima, ali zato ima pojedinačna djela značajnih autora i velike umjetničke vrijednosti.

“Naročito bih istakla slike: Ljube Ivančića, Stojana Ćelića, Ede Murtića, Branka Miljuša, Nedeljka Gvozdenovića, Đure Sedera, Marka Šuštaršića, Tanasa Lulovskog, Petra Mazeva, Bekira Misirlića, Ismara Mujezinovića, Bore Ilijovskog, Ratka Lalića, Tomislava Dugonjića, Milana Konjovića, Žaka Vimara i Miće Popovića”, nabraja Perduv-Misirlić.

Među vrijednim grafikama, prema njenim riječima, nalaze se djela Radovana Kragulja, Miroslava Šuteja, Pjera Alešinskog, Dževada Hoze, Mersada Berbera i Rike Debeljaka.

“Svakako treba izdvojiti i neke skulpture koje imaju visoku umjetničku vrijednost, kao što su djela Ante Marinovića, Koste Angeli Radovanija, Frane Kršinića, Nebojše Mitrinovića, Nikole Njirića, itd.”, rekla je kustos MSU.
 

Ona je među instalacijama i objektima izdvojila djela Mladena Stilinovića, Vese Sovilja, Dragana Mojovića i grupe “Irwin” iz Slovenije, a poseban akcenat stavlja na luminokinetičke objekte njemačke grupe “Zero”.

Galerija - Muzej savremene umjetnosti