27.02.1992, oko 23 sata: Pred vrata Ferhad-pašinog turbeta, iz automobila u pokretu, bačena eksplozivna naprava od oko 400 grama plastičnog eksploziva, sa sporogorećim štapinom. Od snažne eksplozije popucala su stakla na ulaznim vratima u turbe, oštećen kameni zid oko vrata, a popucala su i stakla na džamiji. Napad na kompleks Ferhadije, zadužbine Ferhad-paše Sokolovića, utemeljitelja
urbane Banje Luke, izveden je noć uoči početka referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine.

5.3.1993, oko 13 sati: Pokušaj klanja muftije u penziji, hadži-hafiza Mehmeda ef. Zahirovića, ispred gostionice EX (prekoputa Ferhadije), vlasništvo Mome Đukića, koji se u svjedočenjima navodi kao jedan od rušitelja Ferhadije. Muftiju je nekolicina četnika htjela zaklati, a spasila ga je nekolicina također naoružanih Srba. Mehmed ef. Zahirović je jedan od 64 ugledna muslimana koji su 1942. godine potpisali Rezoluciju kojom se od poglavnika Pavelića zahtijevao prekid terora nad srpskim življem u Banjoj Luci.

6.5.1993, četvrtak: Srbi u Banjoj Luci proslavljaju Đurđevdan.
"Osjećao sam se nelagodno, jer smo imali iskustvo da kad god su oni slavili, to je postajalo prilikom za osvetu protiv nas", napisao je u jednom svjedočenju Bedrudin Gušić, predsjednik Odbora Islamske zajednice u Banjoj Luci. "Prema nekim očevicima, oko 23 sata, večer uoči rušenja Ferhadije i Arnaudije, susjedi su sa svojih prozora gledali kako policija blokira sve ulice u blizini ovih džamija i onda su čuli kako se vojni kamioni zaustavljaju u njihovoj blizini". Sve banjalučke džamije su srušene, u narednih šest mjeseci, u noćnim satima, u vrijeme trajanja policijskog sata.

7.5.1993: "U jutarnjim satima sam saznao da je Ferhadija potpuno uništena eksplozijom u toku noći. Otišao sam tamo da se uvjerim. Okupilo se puno ljudi, ali policija nije puštala nikoga blizu i mogli smo samo da posmatramo mjesto sa distance. Sreo sam se sa Ibrahim-efendijom Halilovićem, glavnim banjalučkim imamom, i zajedno smo otišli da se molimo u džamiju na drugoj strani Vrbasa. Kada smo se vratili, neko je rekao da policija želi da razgovara sa Halilovićem. Približivši se zgradi Odbora IZ, koja se nalazi uz Ferhadiju, vidjeli smo kako kamioni i buldožeri čiste mjesto na kome je bila džamija, odvozeći sve što je preostalo na nama nepoznatu lokaciju." (Bedrudin Gušić)

8.5.1993, poslije ponoći: Porušeni i ostaci Ferhadije. U narednim danima, zvaničnici Islamske zajednice pišu brojna pisma gradonačelniku Banje Luke Predragu Radiću, tražeći da preostali fragmenti džamije ne budu bačeni na gradsko smetljište. Sva pisma su ostala bez odgovora.

1993, septembar: Groblje, cvijeće i ograda uništeni, a ostatke uklonilo Javno preduzeće "Put".

18.02.1994: Skupština općine Banja Luka odlučila da se izradi novi regulacioni plan za područja "Jug IV-VII" i u naredne tri godine zabranila gradnju na ovim područjima, unutar kojih se nalazila većina srušenih džamija.

19-20.12.1995: Bačene tri eksplozivne naprave. Razbijeni prozori na zgradi Odbora Islamske zajednice. Uklanjani nišani sa grobova i ograda, napadani
vjernici koji su dolazili na molitvu u muftijin ured i provocirani ljudi koji su dolazili na ispraćaj dženaza.

1996, april: Geometri na lokalitetu Ferhadije obilježavali lokaciju ulice koja treba biti izgrađena naspram Express-restorana, u blizini Ferhadije.

16.10.1996: Javno komunalno preduzeće "Čistoća", na osnovu općinske naredbe, nastavlja ćišćenje lokacije Ferhadije: posječene su topole, žuta zgrada je srušena i uklonjen različit materijal.

17.10.1997: Radnici "Čistoće" vade kosti lubanje i butne kosti iz mezara, stavljaju u vreću od cementa i bacaju ih na kamion, a potom na njih nabacuju smeće. Zvaničnici OHR-a spriječili rušenje zgrade Odbora IZ.

6.11.1996: Na vlasničkim izvodima banjalučke općine više nije bilo Ferhadije, groblja, niti okolnih zgrada.

4.12.1996: Islamska zajednica podnijela žalbu Domu za ljudska prava, tražeći dozvolu za podizanje ograda na lokalitetima 15 srušenih banjalučkih džamija i dozvolu za njihovu ponovnu izgradnju.

27.03.1997: Skupština općine Banja Luka odlučila da dopuni svoju odluku o izradi Regulacionog plana za područja "Jug IV-VII". Do usvajanja novog Regulacionog plana, ili za najviše pet godina, ova područja ostaju rezervisana i na njima je zabranjena gradnja. Na ovom području se nalaze lokacije sedam džamija.

13.04.1998: U svom pismu Visokom predstavniku, gradonačelnik Banje Luke Đorđe Umićević je pitao Carlosa Westendorpa: "Da li vam je poznato da je Ferhadija - čiju restauraciju tražite u centru banjalučke opštine, gdje nikada nije živjelo više od 15 posto islamskog življa - spomenik okrutne turske okupacije?"

20.07.1998: Umro banjalučki muftija Ibrahim-efendija Halilović. Islamska zajednica tražila dozvolu za ukop u haremu Ferhadije.

21.07.1998: Općina odbila zahtjev Islamske zajednice, uz obrazloženje da su sahrane u centru grada zabranjene zakonom još 1945. godine. Odbijena i
žalba.

22.07.1998: Predrag Lazarević, predsjednik Srpske partije Krajine i Posavine, gostujući u programu lokalne televizije "Simić", rekao da pristalice ove partije neće dozvoliti dženazu muftije Halilovića u haremu Ferhadije.

23.07.1998: Više stotina nacionalističkih demonstranata okupilo se na lokalitetu Ferhadije kako bi spriječili očekivanu dženazu muftije Halilovića.

09.11.1998: Saslušanje o zahtjevu Islamske zajednice održano pred vijećem Doma za ljudska prava u Banjoj Luci. Nakon intervencija općinske vlasti, Ugostiteljska škola i Međunarodni press-centar uskratile dozvolu za održavanje saslušanja u njihovim prostorima. Uz intervenciju OSCE-a, prostor za saslušanje osiguran u prostorijama Agroprom banke u Banjoj Luci.

11.06.1999: Dom za ljudska prava donio odluku u slučaju Islamska zajednica protiv Republike Srpske. Sa 11 glasova za i dva protiv, Dom za ljudska prava utvrdio da postoji diskriminacija prava na slobodu vjerovanja i prava na slobodno korištenje vlastite imovine pripadnika Islamske zajednice u Banjoj Luci. Vlastima RS-a je naređeno brzo izdavanje dozvola za obnovu sedam porušenih džamija,
uključujući Ferhadiju.

29.11.1999: Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch smijenio Đorđa Umićevića sa mjesta gradonačelnika Banje Luke. Među razlozima za smjenu, navedeno je sprečavanje održavanja saslušanja Doma za ljudska prava, odbijanje da izda
dozvolu za obnovu Ferhadije, te izjave kojima je podsticano antibošnjačko raspoloženje i opstruirana izgradnja multietničkog društva.

09.08.2000: Islamska zajednica obznanila svoju odlučnost da obnovi Ferhadiju bez obzira da li će vlasti RS-a i Banje Luke izdati dozvolu ili ne. Premijer Vlade RS Milorad Dodik rekao da neće biti dozvoljena obnova džamije bez dobijanja potrebne dozvole.

27.03.2001: Misija OSCE-a u BiH pozdravila odluku općinskih vlasti Banje Luke da izdaju urbanističku dozvolu za obnovu Ferhadije. Odluka je izrečena gotovo dvije godine nakon početne naredbe Doma za ljudska prava.

07.05.2001: Više hiljada demonstranata spriječilo svečano polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadije. Nije zakazan novi datum ceremonije.

(Esad Hećimović)

Dana 7. maja, masa od nekoliko hiljada Srba koji su pjevali nacionalističke pjesme i mahali četničkim zastavama i transparentima bacala je kamenice i jaja na učesnike i goste na svečanosti polaganja kamena temeljca koji je trebao da obilježi početak obnove slavne Ferhat-pašine džamije u Banjaluci. U toku ovih nemira, koji su trajali više od osam sati, povrijeđeno je više of 30 civila i policajaca. Visoki predstavnici međunarodne zajednice i diplomatskog kora u BiH, kao i nekoliko stotina posjetitelja Muslimana, bili su zatočeni u zgradi Medžlisa Islamske zajednice u Banjaluci. Gnjevni demonstranti spalili su islamsku zastavu i zapalili pet autobusa kojima su gosti Muslimani, od kojih je većina bila protjerana iz Banjaluke tokom rata, stigli na svečanost.


Dana 15. maja, Vlada RS je najavila ostavke i otpuštanja visokih dužnosnika RS, u vezi sa incidentima koji su se dogodili u Trebinju i Banjaluci. Time su obuhvaćeni ministar unutrašnjih poslova RS Perica Bundalo, zamjenik ministra unutrašnjih poslova Brano Pećanac, šef sigurnosti RS Dobrislav Planojević i načelnik Centra javne bezbjednosti Banjaluka Vladimir Tutus.

Dana 26. maja preminio je Murat Badić, Bošnjak koji je povrijeđen u nemirima u Banjaluci 7. maja, od kada je bio u komi.


Svečanost polaganja kamena temeljca za džamiju Ferhadija u Banjaluci uspješno je održana 18. juna, uprkos demonstracijama koje su srpski nacionalisti organizirali protiv ovog događaja. Lideri Republike Srpske, uključujući predsjednika RS Mirka Šarovića, koji je zajedno sa premijerom RS Mladenom Ivanićem prisustvovao svečanosti, pozvali su građane RS da pokažu toleranciju i omoguće održavanje svečanosti. Uprkos ovim apelima, nekoliko stotina demonstratora sukobilo se sa policijom RS. Petnaest policajaca koji su radili na obezbjeđenju objekta bilo je lakše povrijeđeno.

(Izvještaj HRCC-a)



Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine, donijela je

O D L U K U


I

Područje i ostaci građevinske cjeline - Ferhad-pašina džamija (Ferhadija) u Banjaluci, sa Ferhad-pašinim turbetom, Turbetom Safi-kadune, Turbetom Ferhad-pašinih bajraktara, šadrvanom, džamijskim haremom, ogradnim zidovima i portalom, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik je izgrađen na k.č. broj 4365/1, 4363, 4344, k.o. Banjaluka, opština Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 9/02).



II



Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, rehabilitaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi sredstva za izradu i sprovođenje potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.



III


Vlada Republike Srpske dužna je posebno da obezbijedi sprovođenje sljedećih mjera:

- nacionalni spomenik biće rekonstruisan na izvornoj lokaciji, u izvornom obliku, po proporciji, volumenu i dekoru, sa identičnim horizontalnim i vertikalnim dimenzijama, uz primjenu izvornih ili istovrsnih materijala i izvornih metoda građenja, na osnovu originalne tehničke dokumentacije, odnosno podataka o ranijem izgledu i stanja na terenu,

- izvršiti istraživačke radove u cilju sagledavanja sistema koji je bio korišten prilikom temeljenja munare,

- izvršiti sanaciju i konsolidaciju originalnih dijelova temelja i zidova,

- svi originalni fragmenti srušenog objekta pronađeni na lokaciji ili na drugom mjestu na koje su odveženi nakon rušenja objekta, moraju da budu sakupljeni, registrovani, snimljeni i ponovno ugrađeni u rekonstruisani objekat metodom anastiloze, uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i veziva (maltera) i tehnika građenja; do momenta ugradnje potrebno ih je na adekvatan način zaštititi,

- fragmente koji se zbog visokog stepena oštećenja ne mogu da ugrade, na odgovarajući način konzervisati i prezentovati u sklopu objekta,

- sav iskoristivi materijal ugraditi u nacionalni spomenik,

- dijelove koji nedostaju, a za koje postoji dokumentacija o njihovom izvornom stanju, rekonstruisati na osnovu postojeće dokumentacije, od materijala koji su istoivrsni ili slični izvornim, uz korištenje metode repristinacije,

- na parcelama koje graniče sa parcelom broj 4365/1, 4363, 4344 dozvoljena je isključivo gradnja prizemnih objekata maksimalne visine 3,50 m do početka krovišta i maksimalnog gabarita 4x10 m.



IV


Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.



V


Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili da dovedu u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.



VI


Ova odluka dostaviće se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje u Republici Srpskoj, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II - IV ove odluke i nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.



VII



Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).



VIII


Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.



IX



Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenom glasniku Republike Srpske».



Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.



Predsjedavajuća Komisije:
Amra Hadžimuhamedović


Broj: 08.2-6-533/03-8
7. maja 2003. godine
Sarajevo

O b r a z l o ž e n j e





15.3.2005. - Obnova banjalučke džamije Ferhadija treba da počne u junu, najavio je 15.3.2005. godine na pres-konferenciji u Sarajevu velečasni Donald Reeves, osnivač i direktor nevladine organizacije "Duša Evrope", koja je pokretač projekta obnove tog porušenog vjerskog objekta. Velečasni Reeves nije želio govoriti o iznosu novčanih sredstava kojima će početi obnova, ali je kazao da postoji nekoliko vlada koje su za nju pokazale stvarni interes. "Nadam se da ćemo u maju ili junu imati službenu obavijest odakle stiže novac za obnovu Ferhadije", izjavio je.




Ferhadija - do 1990.g.