Na spomen kestena mnogi se od nas prisjete toplih domova i intenzivnog mirisa i okusa njegovih plodova. I kesten ima raznoliku primjenu – može ga se kuhati, peći, od njega raditi pire, a stavlja se i u nadjeve za kolače i torte.Kesten ima visoku energetsku vrijednost - sadrži jako puno škroba (oko 44 posto), šećera, te u manjem postotku bjelančevina (4 posto) i masti (2 posto).Ovaj je plod prava riznica minerala - kalija, fosfora, kalcija i željeza. Od vitamina kesten je iznimno bogat vitaminima grupe B, vitaminom A, sadrži nešto vitamina C, a zahvaljujući obilju vlakana prirodni je laksativ.

Kesten je nekad nazivan kraljem jeseni jer je njegov zasitni plod doslovce hranio ljude još od antičkih vremena. Upotrebljavao se ponajprije kao povrće ili je korišteno brašno od kestena, a tek od kraja 19. stoljeća postaje pretežno sastojak slastica. Ipak, nije nestao ni sa slanih jelovnika.

Razlikuje se od ostalih orašastih plodova zbog nižeg udjela masti i visokog udjela škroba. Kesten ima posebnu teksturu i sladak, blag okus. Po nutritivnom sastavu sličan je smeđoj riži, a odličan je izvor elemenata u tragovima (minerala koji su nam potrebni u vrlo malim količinama).



Zbog veoma profinjenog okusa i fine teksture mnogi ga najviše vole baš takvog "samostalnog" ili sa tučenim vrhnjem. Delikatni okus kesten pirea je simbol jeseni.

• Na vlagi kesteni brzo propadaju pa ih čuvajte u hladnjaku, i to najviše tjedan dana, do dva najduže. Najbolje je kestene skuhati pa ih očišćene zamrznuti.
• Prije pečenja kestenima zarežite koru na najširem dijelu, a nakon pečenja omotajte ih na deset minuta u vlažne novine kako biste ih lakše oguliti.
• U mikrovalnoj pećnici ispeći ćete kestene za deset minuta; stavite ih u posudu s 3 žlice vode i poklopite.

Kuhani pa protisnuti kesten odlično prija i u mnogim slasticama, a u kremama je upravo savršen. Dodaci poput čokolade, kakaa, lješnjaka, naranče ili ruma, samo će oplemeniti njegov ionako plemenit okus. U prodaji ima zamrznutog pirea koji pojednostavljuje pripremu slastica.