Kad spomenete lješnjak, ljudi se obično sjete vjeverica ili čokolade. Latinskog imena Corylus avellana , lješnjak, koji kao plod raste na lijesci, u Hrvatskoj je poznat i pod nazivima lesjak, jezgrica, lišnik, olešnik, lijeska. Pripada porodici breza, raste samoniklo po šumama i oko naselja, a voli osunčane i otvorene brežuljke. Razgranat, gust, listopadni grm može biti visok i do 4 metra, ali se lijeska nekada razvije i kao manje drvo. Kora lijeske je pepeljastosiva ili crvenkasta, glatka i tanka, kasnije posivi i plitko ispuca. Korijen je plitak, široko razgranat, a pupovi dosta krupni, pokriveni svijetlosmeđim, po rubu trepavičastim ljuskama. Listovi lijeske su široki, na licu tamnozeleni s rijetkim dlačicama ili goli, bez sjaja, a na naličju svjetliji i dlakavi uz žilice. Lijeska cvate dosta prije listanja, u veljači i ožujku, a plodovi se beru u kolovozu i rujnu te spremaju u ljusci.

Lješnjak se uzgaja plantažno u različitim sortama. Nekada je pokrivao velika prostranstva Europe i Azije, a danas je prilično rasprostranjen i u Italiji, Turskoj, Švicarskoj i Njemačkoj. U kultiviranom obliku uzgajaju se razne sorte lješnjaka koje se razlikuju po veličini i kvaliteti plodova i lješnjaci su vrlo traženi na tržištu. Plod je gladak, jajolik, drvenast orah u čijoj se ljusci nalazi ukusna jestiva sjemenka.

Lješnjak je dobar izvor masti, naročito ulja koje sadrži jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline, oleinsku i linolnu kiselinu. Sadrži i visok udio bjelančevina i ugljikohidrata te biljnih vlakana. Uz orah, smatra se energetski najvrednijom namirnicom budući da energetska vrijednost 100 grama lješnjaka iznosi oko 2814 kJ (670 kcal). Od vitamina sadrži vitamine B1, B2, B6, nijacin i vitamin E, a od minerala kalij, kalcij, magnezij, željezo, fosfor, natrij, mangan, bakar i sumpor.

Lješnjak se jede u sirovom stanju i koristi se na različite načine u kulinarstvu i prehrambenoj industriji, posebno za pravljenje čokolade i raznih slatkiša. Od ploda se dobiva jestivo masno ulje. U jednom obroku dovoljno je uzeti 15-20 lješnjaka.

Kora, plod, rese, listovi i cvjetovi lješnjaka u narodnoj medicini koriste se u ljekovite svrhe. U kori lješnjaka ima tanina, smole, flavonskih heterozida koji daju žućkastu boju i eterično ulje. Svježe rese lješnjaka sadrže oko 100 mg vitamina C, a čaj od resa dobar je za pospješivanje znojenja. Kada se kora lješnjaka kuha u pola vode s pola vina, dobije se čaj od kojega se prave oblozi za otvorene rane od proširenih vena na nogama. U istu svrhu služi i lišće koje je puno vitamina C, a koje se, kao i kora, prije uporabe sitno izreže. Taj čaj služi i za kupke kod hemoroida, kao i protiv proljeva, jer se zbog djelovanja tanina stežu krvne žile, a sami lješnjaci povisuju krvni tlak, pomažu kod anemije i smanjuju žgaravicu.

Poklonicima zdrave prehrane dobro je poznat i kruh od lješnjakovih resa - u cjelovito pšenično brašno doda se 10% svježih lješnjakovih resa jer su pune vitamina C ili se dodaju sušene. Prije dodavanja u pšenično brašno rese se kratko prokuhaju, ocijede i prosuše. Kada su suhe, izmrve se ili samelju i dodaju krušnom tijestu.

Lješnjaci su prava delicija i u salatama. Ako slanoj salati dodate neko voće, bit će to pravo osvježenje, a hrskavost će joj dati upravo krupno nasjeckani orasi, lješnjaci, bademi ili kikirikiji, koji ujedno povećavaju i hranjivost.

Osim omiljene čokolade s krupnim, nasjeckanim ili mljevenim lješnjacima, sladokuscima je, posebno ljeti, nezaobilazan i sladoled od lješnjaka. No, među najpopularnijim kolačima koje često rade naše domaćice, ali i profesionalni majstori slastičarstva, jesu Rafaelo kuglice. Obavijen slatkom kremom uvaljanom u kokos, lješnjak je srce ove popularne slastice.

Mirisi i okusi čokolade, lješnjaka i oraha mnoge podsjećaju na djetinjstvo. Moja je baka često radila doboš tortu koju je ukrašavala karameliranim šećerom u koji bi stavila sjeckane lješnjake i orahe, a te smo plodove, samljevene i pomiješane sa šećerom u prahu, vrlo rado jeli i s tjesteninom ili u palačinkama!
Dunja Benković

Teleći medaljoni sa lješnjacima

• 600 g telećih fileta, so, biber
• muškatni oraščić, 100 g lješnjaka
• jaje, 2 kašike maslaca, 750 g zaleđenih kroketa
• veza mladog luka, kašika maslaca, paketić sosa od paradajza

Oprati teleći filet, obrisati kuhinjskim papirom i isjeći na oko 3 cm debele kolutove. Začiniti solju, biberom i muškatnim oraščićem. Isjeckati lješnike, umutiti jaje. Medaljone prvo umočiti u jaje, a zatim u sjeckane lješnike. Zagrijati maslac u jednoj posudi, pa oko 4 minuta pržiti teleće medaljone tako da porumene sa svih strana. U međuvremenu njoke skuhati u dosta ključale slane vode. Zatim procijediti i ostaviti da se dobro iskapaju. Očistiti mladi luk, oprati ga i isjeći na komade. Zagrijati maslac i na njemu pržiti njoke i mladi luk oko 5 minuta. Zagrijati sos od paradajza. Teleće medaljone servirati sa sosom, mladim lukom i njokama na predhodno zagrijanim tanjirima. Garnirati po ukusu.

Prijatno!