Danas su mikrovalne pećnice sve češće sastavni dio kuhinjske opreme i one su korisna dopuna pripremanju hrane na klasičan način. Za brzu pripremu namirnica s najmanjim utroškom energije, na malo masnoće, a uz zadržavanje kvalitetnih sastojaka - možete odmrzavati, kuhati, omekšati ili podgrijati - samo pritiskom na gumb. Kako bi izbjegli opasnosti koje kriju, potrebno je znati pravilno ih koristiti…

Mikrovalne pećnice rade na principu energije mikrovalova- elektromagnetskog zračenja koje nastaje kao fizikalni fenomen koji se pojavljuje protokom električne struje kroz vodič.

Termički učinak mikrovalova koji koristimo u mikrovalnim pećnicama otkriven je slučajno, 50-ih godina prošlog stoljeća godine prilikom istraživanja tehnologije radara za vojne potrebe. Tada se uočilo da elektromagnetsko zračenje iz »magnetrona« utječe na nagli porast temperature namirnica. Shemu uređaja za generiranje mikrovalnog zračenja izradio je dr. Percy Spencer, koji se smatra ocem mikrovalne tehnike. Daljnja istraživanja na tom području ubrzo su rezultirala prototipom pećnice nazvane «radarange». To je bio ormar visine čovjeka, mase oko 350 kg, snage 3 KW, a koštao je 5000 USD.

Ubrzo je mikrovalna tehnologija osvojila prehrambenu industriju – zbog visokih temperatura koje postiže koristili su je u pri proizvodnji čipsa, sušenju i prženju kave i kikirikija, a kad se otkrilo da brzo suši papir i kožu, našla je i širu primjenu.
Pedesetih godina prošlog stoljeća mikrovalna pećnica dizajnirana je kao kuhinjski element, a već ih je 1975.g. u SAD-u prodano više nego plinskih kuhala. Mada je razvijena tijekom industrijskog eksperimentiranja, mikrovalna pećnica našla je pravo mjesto tek u kuhinji.


Princip rada

Pri kuhanju u običnim pećnicama plin ili struja koriste se za zagrijavanje zraka unutar pećnice, a zatim topli zrak prenosi toplinu na namirnice koje kuhamo. Pritom se toplina prenosi sa površine namirnice prema njenoj unutrašnjosti.

Mikrovalne pećnice zagrijavaju hranu na potpuno drukčiji način – za pripremanje hrane koriste energiju mikrovalova. U mikrovalnoj pećnici poseban uređaj, tzv. magnetron, pretvara električnu energiju u energiju mikrovalnog zračenja čija je frekvencija 2450 MHz, a snaga 500 do 1000 W. To je visokonaponski sklop koji generira elektromagnetsko zračenje, pod kontrolom mikroprocesora. Vanjski parametri, vrijeme uključenja i energetska razina podešavaju se pritiskom na gumb za različite operacije (odmrzavanje, podgrijavanje, grijanje, kuhanje) i za različite vrste hrane prema uputama proizvođača.

Mikrovalna pećnica kuha selektivnim zagrijavanjem vode sadržane u namirnicama. Kada su vrata pećnice zatvorena, strujni je krug zatvoren i pećnica radi. Elektromagnetni valovi su preko vodiča usmjereni na dio pećnice gdje se stavlja hrana. Energiju mikrovalnog zračenja apsorbiraju molekule vode sadržane u namirnicama te se izazovu brze vibracije i zagrijavanje vode u hrani, dok se istovremeno zrak oko tih namirnica ne zagrijava.

Pri kuhanju u mikrovalnoj pećnici, mikrovalovi prodiru u hranu te potiču titranje molekula vode i masti. Toplina u tome slučaju ne mora "putovati" prema unutrašnjnosti, ona je posvuda odjednom zato što sve molekule titraju u istom trenutku. Ponekad mikrovalovi mogu prodirijeti neravnomjerno u velike komade hrane (ne prodiru skroz do sredine), a također postoje i "vruće točke" kao posljedica interferencije valova (dva vala se potpomažu).

Pod utjecajem mikrovalova molekule hrane pratite promjenu naboja električnog polja. Učestalo gibanje i trenje molekula zagrijava hranu izloženu djelovanju mikrovalova. Mikrovalovi se u pećnici ne raspršuju ravnomjerno. Zato je ugrađen ventilator koji reflektira valove širom pećnice, a većina modela ima i rotirajući pladanj koji služi za jednakomjerniji raspored mikrovalova. Tako neki valovi direktno a drugi indirektno odbijanjem od stijenki prodiru u hranu.

Standardne mikrovalne pećnice imaju snagu od oko 1000 W. Od toga oko 700 W otpada na elektromagnetsko zračenje, a 30% se pretvara u toplinu i posebnim sustavom zračnog hlađenja odvodi u okolinu.


Primjena mikrovalova u kuhinji

Mikrovalovi imaju tri osnovne karakteristike: odbijaju se od metala, prolaze kroz papir, staklo i plastiku, a ostaju u hrani. Kod krutih materijala kristalna struktura drži molekule na okupu, pa ne titraju uslijed djelovanja elektromagnetskog polja. S druge strane, molekule vode su slobodne te se stoga titranjem međusobno taru i zagrijavaju. Led učvršćuje molekule, što otežava gibanje molekula. Zato se pri odmrzavanju hrane molekule gibaju samo na površini, gdje je led otopljen, a potom prodiru sve dublje i zagrijavanjem otapaju zamrznute molekule. Kod nekih modela pećnice koje imaju poseban gumb za odmrzavanje mikrovalovi se uključuju i isključuju kako bi u intervalima toplina otopila susjedne smrznute molekule. I ostale tekućine ponašaju se poput vode ali imaju drugačiju gustoću: tamo gdje su slobodne molekule manje zgusnute, manje se međusobno taru pa se hrana duže zagrijava.


Nekoliko savjeta

U mikrovalki se najčešće zagrijava jelo i piće, no pripremaju se i kompletni obroci. Jela se priređuju u vlastitom soku s malo tekućine tako da im ostane prirodan okus, miris, vitamini i minerali. Tu se postižu temperature oko 100 oC pa ništa ne može zagorjeti, što je pogodno posebno kod pripreme dijetne hrane.

Pri pripremi je važna postojeća temperatura hrane, no vrijeme kuhanja ovisi i o količini. Kad je jelo gotovo ostavite pokriveno 1-2min da se ravnomjerno rasporedi temperatura. Pri grijanju jela od krumpira, povrća, riže, tijesta,… pokapajte s malo vode ili juhe, a pečeno meso premažite s malo ulja, tako da površina ostane svježa.
Kuhanje traži malo vode, jer višak produžuje pripremu.
Nikad ne stavljajte u mikrovalku hermetički zatvorenu posudu jer bi mogla puknuti.
Da se jelo prebrzo ne ohladi najprije zagrijte vlažni tanjur na 60 sekundi.
Kad rastapate čokoladu razrežite je na komadiće i zagrijavajte 2 minute, no uz čokoladu stavite u mikrovalku i čašu vode da regulira vlažnost. Možete ispržiti i kruh narezan na kockice – oko 2 minute.
Za zagrijavanje namirnica pogodno je vatrostalno posuđe, porculan bez metalnog ruba, vitrokeramika i plastično posuđe izrađeno od posebnog materijala mikrodor.


METALNO posuđe se NE KORISTI za mikrovalnu pećnicu!
Metal odbija mikrovalne zrake. Suprotno, dok umjetni materijali i keramika zrake apsorbiraju, od metalnih se predmeta one odbijaju po cijelom prostoru. To može prouzročiti pregrijavanje magnetrona, što bi mu moglo skratiti vijek trajanja i prouzročiti iskrenje koje može oštetiti unutrašnjost mikrovalne pećnice. Posebno su opasni oštri ili vrlo tanki metalni predmeti.

(zdravlje.hr)

Mikrovalna pećnica - najčešća pitanja

Koliko su sigurne mikrovalne pećnice za svakodnevnu uporabu i šteti li mikrovalka zdravlju?

Unatoč širokoj promjeni i danas se postavlja pitanje je li mikrovalna pećnica štetna po zdravlje. Grijanje hrane u mikrovalkama krije neke opasnosti, no u kuhinji je mnogo opasniji npr. otvoreni plamen, prskanje ulja, trovanje plinom, udar struje…
Valja naglasiti da danas nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da se bilo koja razina izloženosti mikrovalnom zračenju može smatrati apsolutno sigurnom. Ali pri savjesnom korištenju mikrovalnih pećnica rizici za zdravlje su minimalni jer su ovi uređaji konstruirani prema određenim sigurnosnim propisima i ukoliko se s njima rukuje na ispravan način, ne predstavljaju opasnost za korisnika. Nikako se ne smije koristiti pećnica koja je oštećena ili sumnjamo da bi mogla imati kakva fizička oštećenja. Iz sigurnosnih razloga, potrebno je redovito provjeravati vrata pećnice, čistiti njenu unutrašnjost i ne uključivati je kad je otvorena ili prazna.


Je li štetno jesti hranu koja je pripremljena u mikrovalnoj pećnici?

Ne. Mikrovalovi su isto što i struja i plin – samo su izvor energije. Mikrovalovi imaju ograničen energetski potencijal pa ne uzrokuju promjene u strukturi tvari. Njihove molekule titraju i međusobno se taru što uzrokuje samo toplinski učinak. Mikrovalovi uzrokuju fizikalne promjene, no nije dokazano da uzrokuju i kemijske promjene u strukturi namirnica.

U mikrovalnoj pećnici tekućine neočekivano brzo zavru, te kad ih takve uzmemo iz mikrovalne pećnice, mogu li prouzročiti opekline?

Da. Pregrijane tekućine vrlo lako postanu vrele i zakipe te tako mogu prouzročiti opekline ako se u tom trenutku nađemo s njima u kontaktu. Do toga vrlo lako može doći iznenada, bez jasnih znakova u tekućini. To nazivamo supergrijanje gdje je tekućina već na točki vrenja ili iznad nje, iako se u njoj ne stvaraju mjehurići koji nas inače upozoravaju da tekućina vrije. Dovoljne su već lagane vibracije koje proizvodi kretanje u trenutku kada posudu uzimamo iz mikrovalne pećnice. Taj fenomen možemo lako spriječiti već miješanjem tekućine prije nego što je stavimo grijati ili pak da u nju dodamo još neki sastav koji ćemo pomiješati s tekućinom. U šalicu možemo staviti i plastičnu žlicu ili nešto slično.
Poseban problem pri kuhanju u mikrovalnoj pećnici predstavlja neravnomjerno zagrijavanje hrane. Taj problem osobito je naglašen pri zagrijavanju dubokosmrznute hrane ili većih komada hrane. Pritom pojedini dijelovi namirnica mogu biti topli ili čak vrući, dok su drugi dijelovi hladni. U tim hladnim dijelovima mogu zaostati značajne količine bakterija i drugih mikroorganizama koji se nisu mogli uništiti toplinskom obradom, pa njihov broj može narasti i kontaminirati namirnicu.


Možemo li u mikrovalnoj pećnici grijati mlijeko koje će nakon toga piti dojenče ili dijete i hoće li tako ugrijano mlijeko štetiti bebi?

Mlijeko bez problema možemo ugrijati u mikrovalnoj pećnici i poslužiti ga i najmlađima. Takvo mlijeko ne mijenja niti jedno svojstvo osim termičkog. Jedino na što moramo paziti je da ga prije dobro promiješamo. Mikrovalovi se vrlo lako u mlijeku mogu nejednako rasporediti, budući da je mlijeko masno, što znači da su određeni dijelovi topliji od ostalih. Miješanjem temperaturu izjednačavamo.
Ne preporuča se zagrijavanje mlijeka u dječjim bočicama u mikrovalnoj pećnici. Naime, iako je bočica na dodir hladna, njezin sadržaj može biti izuzetno vruć i uzrokovati opekline u dječjim ustima i grlu. Osim toga, stvaranje vodene pare u zatvorenom spremniku, poput dječje bočice, može dovesti do eksplozije.


Smanjuje li kuhanje uz pomoć mikrovalova hranjive sastojke?

Ništa više od običnog kuhanja. Ukoliko pregrijemo hranu, uništavamo određene sastojke, ali ne mijenjamo molekularna svojstva kao u slučaju kada hranu pečemo u ulju ili ako ona zavri.

Šteti li mikrovanlna pećnica trudnicama?

Iako nije dokazano da mikrovalna pećnica može štetno utjecati na razvitak djeteta, izbjegavajte nepotrebno stajanje ispred mikrovalne pećnice dok ju/ako ju koristite. Uvjerite se svaki puta da su vratašca dobro zatvorena.

Kako održavati mikrovalku?

Poslije svake upotrebe obrišite je vlažnom krpom, a zapečene prskotine ostružite plastičnom lopaticom kakvom se struže led u hladnjaku. Čistom krpom umočenom u rastvor blagog deterdženta očistite komoru i vrata.
Mirise ćete ukloniti ako otopinu limunske kiseline u šalici prokuhate pet minuta. To će opustiti i stvrdnute prljave kapljice koje ćete poslije lako obrisati. Nemojte čistiti pećnicu nikakvim abrazivnim sredstvima ni spužvicom od čelične vune da se ne ošteti površina i skine sjaj.



Na kraju se vraćamo na pitanje o sigurnosti mikrovalnih pećnica. Ponovno istaknimo, danas nitko ne može tvrditi da se bilo koja razina izloženosti mikrovalnom zračenju može smatrati apsolutno sigurnom. Prema tome, uporaba mikrovalne pećnice predstavlja rizik na koji se svjesno odlučujemo, slično kao i na uporabu drugih tehnoloških dostignuća suvremenog čovječanstva. Tako dugo dok se nedvojbeno ne utvrde i dokažu štetni učinci mikrovalnog zračenja na namirnice koje se kuhaju i, prema tome, na ljude koji se takvim namirnicama hrane, na pojedincu ostaje da sam procijeni rizik i odluči hoće li prihvatiti potencijalne rizike uporabom mikrovalne pećnice ili neće. Ukoliko pak upotrebljava ovaj uređaj, svatko mora biti svjestan da je njegova osobna sigurnost pri korištenju usko povezana s načinom na koji ga koristi.

Andreja Barišin, dr. med.
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.