Nezaobilazna ljetna namirnica, sladoled, pozitivno utječe na područja mozga, smatraju stručnjaci Instituta za psihijatriju u Londonu, koji su istraživali aktivnost mozga za vrijeme konzumacije sladoleda. Sladoled ima trenutni učinak na dijelove mozga za koje je dokazano da reagiraju na okuse koji uzrokuju osjećaj užitka.

Do sada su napravljena istraživanja samo sa sladoledom okusa vanilije, a u pripremi je studija koja će istraživati kako mozak reagira na različite okuse i teksturu sladoleda. Kliničkim istraživanjima pratila se aktivnost dijela mozga u stanju mirovanja, te nakon konzumacije sladoleda. Pokazalo se da već jedna žlica sladoleda uzrokuje osjećaj užitka i čini ljude sretnijima.


Ima dokaza da su u sladoledu prvi uživali Kinezi, još prije dvije-tri tisuće godina. Poznato je da su stari Rimljani jeli hladne slastice izrađene od različitih smjesa koje su se spremale u amfore.Engleski kralj Charles I. jednom je prilikom priredio u vrtu primanje za veliki broj diplomata i uglednih gostiju iz raznih zemalja. Služena su razna jela da bi na kraju s velikom pompom najavljen "coup de grace", potpuno nova hladna slastica njegova francuskog kuhara. Jelo je bilo kremasto i slatko, u obliku pjene i svim se gostima neobično svidjelo. No recept je unatoč interesu gostiju, ostao tajnom. Kako bi zadržao važnost delicije, kralj je ponudio kuharu 500 funti da sačuva tajnu i servira ju samo na kraljevski stol. Nažalost, nešto nakon tih događanja kralj Charles I. pao je u nemilost naroda i svrgnut je 1649. godine. Tajnu je prekinuo kuhar De Mirco koji je recept ohlađene slastice skinuo s kraljevskog stola i proširio europskim dvorovima. Napretkom industrije i širenjem tržišta sladoled je postao jedna od najpopularnijih namirnica diljem svijeta. Svojom kvalitetom sladoled to svakako i zaslužuje. Nutritivna vrijednost mu je velika: u 100 g sladoleda ima oko 200 kcal.

Sladoled je, nedvojbeno, najomiljenija ljetna slastica, dostupna u bezbroj okusa.
Čokolada i vanilija, kao sigurno najpopularnije, zatim jagoda, punć, pistacchio, limun, lješnjak, kava, banana, orah, malina... stotine su okusa sladoleda, slastice kojoj teško odolijevaju i djeca i odrasli. Nezaobilazan je desert ljeti, no sladoledom možete priređivati ukusne slastice cijele godine, u kombinaciji s kolačima, kavom, u kupovima, koktelima. Za djecu, koja često ne vole mlijeko, to je način da korisne mliječne sastojke ponudite u obliku koji sigurno neće odbiti.

U proizvodnji se uglavnom koristi obrano mlijeko u prahu koje je praktičnije (i jeftinije). Idealna vrsta masnoće za sladoled je slatko vrhnje, daje mu izuzetnu mekoću i osebujan okus. U većini sladoleda koriste se bojila prirodnog podrijetla. Kod nekih vrsta okusa upotreba bojila nije dopuštena (šlag, čokolada, limun). Stabilizatori služe da sladoled zadrži obujam i ne splasne. Riječ je o prirodnim ili blago modificiranim supstancijama, koje se smatraju sigurnim u normalno preporučenim dozama. Budući da je sladoled lako kvarljiv, osobito na visokim temperaturama, dobro je znati kako ga odabrati, industrijski iz trgovine ili onaj iz slastičarnice.


Kremasti sladoled (za 5 ososba)

Sastojci:

• 4 dl kiselog vrhnja
• 250 g voća
• 150 g šećera (ovisi o ukusu i o tome koje se voće stavlja)
• 2 vrećice šlaga u prahu

Priprema:

1. Vrlo jednostavno sami možete pripremiti kremasti sladoled, s različitim voćem (ali i s čokoladnom kremom).
2. Napravite šlag prema uputama s vrećice, dodajte šećer.
3. Ispasirajte voće (dijelom možete ostaviti i komadiće voća) i dodajte smjesi, pa umiješajte kiselo vrhnje.
4. Stavite sladolednu smjesu u plastičnu posudu koja se može dobro zatvoriti, pa stavite nekoliko sati u zamrzivač.
5. Ovaj se kućni sladoled, zbog dodatka masnog kiselog vrhnja, smrzavanjem neće kristalizirati (kao onaj koji se radi s vodom). I nakon duljeg stajanja u zamrzivaču bit će kremast.
6. Može se jesti i kao krema prije nego što se smrzne.

Izgled: stavite malo sladoleda u zdjelicu, po mogućnosti staklenu, i dobro ga promotrite. Površina ne smije biti previše sjajna jer je to znak da se prebrzo rastapa.

Konzistencija: zabodite žličicu u sladoled. Ne smije biti pretjerano mekan, što je znak prekomjerne količine zraka, ali ni previše kompaktan, malo zraka je neophodno. Kušajte žličicu sladoleda. Osjetite li kristaliće, to je znak nepravilnog omjera sastojaka. Ili, pak, ukazuje na to da je sladoled bio djelomično rastopljen i zatim ponovno zamrznut.

Okus: prije nego što ga kušate, u ustima rastopite malo vode pa sladoled kratko zadržite u ustima (hladnoća može djelovati poput anestetika na papile okusa na jeziku). Suviše intenzivan okus smatra se nedostatkom zato što ukazuje na dodatak umjetnih aroma.

Temperatura: ako u ustima osjetite da je temperatura sladoleda preniska, znači da postoji neka greška u recepturi, u količini zraka ili u konzervaciji.
Općenito, kremasti sladoledi manje su hladni.

Sladoled se ne guta i ne jede na brzinu.
U njemu treba znati uživati. Uzima se u manjim količinama koje se polako rastapaju u ustima, kako bi doživljaj okusa bio potpun (a i grlo sigurnije). Dodavanjem voća ili voćnog sirupa u mliječni sladoled nastaje voćni sladoled, a najcjenjeniji, krem sladoled, nastaje dodavanjem šlaga mliječnom sladoledu. Naravno, sladoled se može obogatiti čokoladnim i drugim preljevima, karamelom, likerom, mogu se spajati najrazličitije kombinacije okusa u sladoledne kupove ili se može poslužiti s kavom (ice caffe).

Vjerujete li da se sladoled može i pohati..
Za to će vam trebati 1 kg sladoleda od vanilije, brašno, 2 jaja, četvrt šalice mlijeka, mrvice i ulje. Razmutite jaja i dodajte im mlijeko. Žlicom za sladoled oblikujte kuglice od duboko smrznutog sladoleda. Brzo ih uvaljajte u brašno, pa u jaja i mlijeko. Uvaljajte ih u mrvice i vratite u zamrzivač. U tavi zagrijte dosta ulja i kratko pecite kuglice da mrvice porumene. Ocijedite kuglice od ulja i poslužite prelivene čokoladom.

Ukusnu ledenu tortu možete napraviti od industrijskog sladoleda.
Pripremite 250 g sladoleda od jagode i 200 g od vanilije, šlag pjenu, 100 g svježih jagoda, 40 g badema i nekoliko listića mente. Sladoled ostavite nekoliko minuta vani da omekša. Unutrašnjost manjeg kalupa za tortu obložite celofanom, pa u njega stavite sladoled od vanilije. Povrh stavite sladoled od jagoda, pospite grubo nasjeckanim bademima i stavite u zamrzivač dva sata. Izvadite tortu iz kalupa i ukrasite jagodama, šlagom i listovima mente.

Postoji li razlika između sladoleda u kornetu i sladoleda na štapiću?
O da, prije svega u tački topljenja. Kremasti sladoled u kornetu nema "omotača", a industrijski sladoled na štapiću u pravilu je kocka s čokoladnom preljevom. Dok se sladoled iz korneta liže, sladoled na štapiću se grize jer ima više talište. Industrijski sladoled nikada djeci nije toliko zanimljiv kao sladoled iz korneta. Zašto? To je dio tradicionalnog obreda vađenja sladoleda iz starih kolica i punjenja korneta pred dječjim očima. Sladoled je oduvijek bio atrakcija kako na ulici tako i u luksuznim restoranima; stavljanje u staniol papir i kupovina iz rashladne škrinje u samoposluzi i na benzinskim crpkama tu je atrakciju upropastilo.