Cini mi se da je mnogo lakse popiti pivo nego snalaziti se u svim njegovim vrstama, podvrstama, alama i lagerima, vrenjima, gornjim i donjim.Ljubitelji piva vjerovatno sve ove podatke znaju iz iskustva,a za one koji nisu bas upuceni u tajne piva evo nekoliko osnovnih podataka.

Pivo se dijeli na dvije glavne vrste i vise podvrsta.

ALE PIVO

Kvasac gornjeg vrenja je cista kultura pivskog kvasca vrste Saccharomuces cerevisiae koja previre sladovinu pri visim temperaturama (15 -28oC).Nakon zavrsenog vrenja ispliva na povrsinu piva.Ovaj proces koristi se za proizvodnju engleskog (ale) te njemackog i belgijskog starog (alt) piva.
Brojne vrste ovog tipa piva se opet razlikuju prema:
gorcini : Mild, Bitter, Pale Ale,
boji : Brown Ale,Old Ale,Red Ale, Golden Ale
geogr.porijeklu:Skotska,Irska,Belgija,Njemacka,SAD,Engleska
proizvodnom procesu: Trapist, Kolsch, Altbier.

LAGER PIVO

Kvasac donjeg vrenja je cista kultura pivskog kvasca vrste Saccharomyces ovarum koja previre sladovinu pri nizim temparaturama (4-15oC).Nakon zavrsenog vrenja talozi se na dno posude i koristi za proizvodnju lager piva.
Lagerbier/Lager -odlezano pivo je izmislio Antun Dreher i ono se dijeli na svijetlo i tamno pivo.Ova vrsta piva poznata je u cijelom svijetu i kod nas je popularnija nego ale pivo.
Svjetlo lager pivo se dijeli na tri osnovna tipa:becki,plzenski i dortmundski.
Izvorno minhensko lager pivo je bilo tamnosmedje boje pa se u Njemackoj tamno lager pivo naziva Dunkel ili Dunkles.

Pored ove dvije glavne vrste piva, Ale i Lager, samo jos da izmedju stotine drugih podvrsta izdvojim slijedece:

Bezalkoholno pivo sadrzava ispod 0,5% alkohola.U nekim zemljama je ta granica visa i dosize cak 1,5%.Proizvodi se posebnim postupcima vrenja ili postupkom uklanjanja alkohola iz alkoholnog piva.

Bezporezno pivo je naziv za dansko pivo koje ima mali udjel alkohola (otprilike 2,3 -2,6 %).Pivo sa takvom trgovackom oznakom su najcesce Hvidol (pivo gornjeg vrenja bogato ugljicnom kiselinom) ili Skibsol (brodsko pivo)