. . Share/Save/Bookmark| CyberBulevar.com RSS feeds| | Postavi CyberBulevar.com kao startnu stranicu| Dodaj u favorite


Cestit i blagoslovljen Bozic

30.01.2005 17:03:04

U nekim krajevima vec na sv. Katarinu pocinje bozicna priprava i traje tocno mjesec dana. Slijede dani sv. Barbare (4. prosinca), sv. Nikole (6.prosinca) i sv. Lucije (13.prosinca) prosinca koji u pojedinim krajevima imaju istu ulogu pocetka kruga bozicnih obicaja. Likove Sv. Nikole i sv. Lucije cesto predstavljaju muskarci ili zene i obilaze domove donoseci darove djeci.

Bozicni tjedan, blagdan sv. Stjepana, sv. Ivana, Nevina djecica ili Mladenci te Stara godina, takodjer su krcati bozicnim dogadjanjem koje prate osobiti pucki obicaji, npr. blagoslov vina na Ivanje, sibanje na Nevinu djecicu, a nekoc i starohrvatsko "biranje kralja" te drugih narodnih duznosnika. Naravno, Nova godina je u znaku pocetka nove gradjanske godine, a uz Bogojavljenje danas je vezano osobito koledanje, tj. cestitarski ophod od kuce do kuce, i blagoslov kuca i stanova. Bozicni krug obicaja zavrsava na Svijecnicu i blagoslovom grla na dan sv. Blaza.

Na dan sv. Barbare ili sv. Lucije sije se psenica i pripravlja zelenilo za ukras kuce i stola kod svetkovanja Bozica. Taj je obicaj pretkrscanskog porijekla, ali danas ima krscansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine. Danas se taj obicaj sacuvao i u gradovima, dok su i u selima gotovo nestali obicaji unosenja badnjaka i slame u predvecerje Bozica. Badnjakom se naziva panj, koji se stavlja na ognjiste da gori i grije kucu kroz vise dana. Taj obicaj takodjer je pretkrscanskog porijekla, ali je vremenom zadobio krscanske oznake. Unosenje slame i rasprostiranje po podu dogadjalo se s izricitim naglaskom na dogadjaj Bozica, jer su redovito taj cin clanovi obitelji pratili pjevanjem bozicnih pjesama. Poslije blagdana tu su slamu smatrali blagoslovljenom i jamstvom dobrog uroda u vrtu i polju.

Bozicno drvce, a negdje zelene grane, su osobito vidljiv bozicni simbol. Okiceni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U kucama i u stanovima oni su srediste oko kojega se okuplja obitelj i darivaju djeca na Badnjak ili na Bozic. Premda se moze uociti pretkrscanska ili nekrscanska predpovijest tog njihovog unosenja bozicnog drva ili zelenila u domove, danas su neizostavan znak slavljenja Bozica. U osobit dogadjaj obiteljskog zajednistva spada kicenje borova u kuci, a pod bor se redovito stavljaju i jaslice ili koji drugi znak Bozica.

Bozicu prethodi priprava. Crkvena priprava se zove advent ili dosasce, a pocinje prvom nedjeljom adventa. Nekoc su je posebno oznacavale mise zornice, danas sacuvane po selima. U nase vrijeme sve prisutniji znak adventa, koji ukazuje na Bozic, postaje adventski vijenac, posebno u gradskim sredinama. I nekoc i danas u adventu vjernici pristupaju ispovijedi i pricesti, da bi tako slavili blagdan Bozica u punoj vjernickoj opredijeljenosti. Vjernicka priprava se ne moze svesti samo na taj spomenski sadrzaj pa advent predstavlja crkvenu pripravu koja zeli upraviti vjernike samo-prosudbi vlastitog zivota i djelovanja u svjetlu krscanskog morala. Kao neposredni znak dostatne pripravljenosti na proslavu Bozica trazi i osobit cin pokore, pristup sakramentu pomirenja ili ispovijedi. Upravo po adventskoj ispovijedi i bozicnoj pricesti Bozic ima znacenje obnove i novog zaleta u vjernickom zivotu.

Badnji dan ili Badnjak, a napose badnje vece, je napose bogat bozicnim obicajima i folklornim sadrzajima. Naziv je taj dan prije Bozica najvjerojatnije od rijeci bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znaci noc u kojoj se bdi. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnocke. Upravo s bdjenjem je povezan niz obicaja: unosenje drva "badnjaka" koje gori na ognjistu tu noc i kasnije, zatim bozicne svijece, jedne ili tri, redovito ovezane trobojnicom. Bdjenje pocinje uvecer, kad se obitelj okuplja oko stola, jos uvijek s posnim jelima, i unosenjem badnjaka i slame kad - barem u nekim hrvatskim krajevima - domacin pozdravlja ukucane pozdravom koji navijesta skori Bozic.

Vecera na Badnjak je posna, a izbor jela i pica osobit. Posebno priredjena jela obiljezena su krscanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno bozicnim nazdravicama i obicajima koji su usmjerenidrustvenom i gospodarskom dobru clanova obitelji. Najveci dio tih obicaja ukazuje na vrijeme kad je Bozic bio i pocetak nove godine sto je bio dodatan razlog da se iskazuju zelje za napretkom u gospodarstvu. Veceru je valjalo zavrsiti u predvidjenom vremenu da bi se ukucani mogli spremiti i stici na polnocku.

Bozicno cestitanje najprije se dogadjalo u kuci medju clanovima obitelji. Zatim je obuhvatilo rodjake i prijatelje, a na kraju sve mjestane. Cestitanje Bozica od kuce do kuce, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje bozicnih pjesama, a cestitari, zvani betlehemari ili pastiri, bi primali darove.

Uoci Badnjaka je u mnogim kucama na toploj peci mirisao kompot od susena voca zamirisan klincicem i koricom cimeta, a jeo se za post umjesto dorucka. Za post takodjer, od heljdine kase i graha pripremala su se mastovita, ali nadasve ukusna jela: kasnjaci, peceni grah s kukuruznim brasnom, grahova juha i grah na salatu zacinjen obveznim bucinim uljem.Ako je postojala prilika za nabavku stuke, na Badnji dan na stolu je bila i tradicionalno pripremljena ova ukusna riba pecena u pecnici. Miris kuhane hladetine, pecene vratine, cesnjovki i guske stapao se s mirisom kruha kukuruznjaka, kifli s pekmezom, kuglofa, orehnjace, makovanjace i sitnih, finih kolacica.

Razliciti krajevi, razlicito podneblje, razliciti okolisi pa stoga i razlicita jela. Pecena purica, danas, postala je, uz prase peceno na raznju, jedna od najcescih pecenki na stolu na sam dan Bozica. Cuvena zagorska purica s mlincima, manje vise poznata je vecini domacica, a i recepti postoje u svim novijim knjigama - kuharicama izdanim zadnjih godina. Stoga cemo, ovdje, predloziti stari recept za purece pecenje ili purece odreske.

Za ovaj specijalitet potrebno je:

l200 g purecih prsa, 300 g svinjskog mesa od zavratnjaka, zeludac purana, l80 g suhe slanine, 80 g prsuta ili neke druge dimljene sunke, 40 g ribanog parmezana ili paskog sira, 250 g kesten-pirea , 60 g mrkve, komadic celerovog korijena i nekoliko listova celera, 2 kom jaja, l,5 dl ulja, l dl crnog vina, sol i papar.

Nacin pripreme:
Od purecih prsa odvojiti pazljivo meso tako da oblikujete odreske jednake velicine. Okrajke mesa zajedno sa svinjetinom samljeti na stroju za mljevenje mesa, dodati tome ribani sir, jaja, sitno kosani celer, sunku izrezanu na kockice, kuhanu mrkvu izrezanu na kockice i pire od kuhanog kestena. Na malo ulja proprziti pureci zeludac izrezan takodjer na sitne kockice, doliti crno vino i kratko prokuhati. Ocijediti i zeludac dodati u smjesu mljevenog mesa. Soliti i papriti i sve dobro izmijesati. Oblikovani pureci odrezak takodjer posoliti i popapriti, istuci drvenim baticem, na odrezak staviti nadjev i oblikovati ga u savitak. Sigurnosti radi, zavezati savitak kuharskom spagom, poloziti u pleh i peci u pecnici na temperaturi l75 stupnjeva oko 80 minuta. Prilikom pecenja, otprilike zadnjih 30 min, preko svakog savitka tj. odreska poloziti tanku plosku slanine. Pecenom mesu odstraniti spagu i rezati tanke odreske, posloziti ih na pladanj s raznoraznim prilozima kao krumpir kroketi, kompoti od dunja, krusaka ili breskvi. Uz ovaj vrlo ukusni starinski specijalitet valja sluziti hladno suho bijelo vino.

(izvor: hrt.hr)

DRAGI POSJETIOCI !!

CESTIT I BLAGOSLOVLJEN BOZIC

ZELI VAM CB kuhar


Share/Save/Bookmark


Google
Interaktivno

Izdvojeno

Forum