Prema jednoj novoj studiji, način ishrane doseljenika u Australiji doprinijeo je povećanju prosječne dužine života u toj zemlji. Međutim, većina rođenih Australijanaca još se ne hrani zdravo, što se najčešće vidi na australijskim plažama.

Doseljenici u Australiji doprinose raznovrsnosti privrede i kulture te džave, posebno u oblasti ishrane. Proučavajući razliku u prosječnoj dužini života između rođenih Australijanaca i onih koji su rođeni u inostranstvu, istraživači sa Univerziteta države Queenslend zaključili su da su najzdraviji oni Australijanci rođeni u Aziji, a odmah za njima oni rođeni u Evropi. Muškarci rođeni u Aziji imaju 25 posto manje šansi da umru od srčanih bolesti nego njihovi sugrađani rođeni u Australiji. Prema OECD-u, Australija je među prvih pet zemalja po prosječnoj dužini života, ali istraživači kažu da tom rangu znatno doprinose doseljenici. Član istraživačkog tima, profesor Richard Taylor, kaže da su doseljenici iz Grčke i Italije upoznali Australijance sa zdravom ishranom.

”Južnomediteranska kuhinja je veoma zdrava, i činjenica je da smanjuje opasnost od srčanih bolesti. Mislim da se uticaj te kuhinje može osjetiti u Australiji, ali i u Sjevernoj Americi.“

Posljednjih decenija u Australiju se doselio veliki broj ljudi iz Kine, Vijetnama i drugih azijskih zemalja, koji su otvarali svoje restorane širom Australije. Profesor Taylor kaže da je to znatno uticalo na ishranu Australijanaca.

”U Australiji sada imamo veliki broj imigranata iz Azije, čija kuhinja se veoma oslanja na povrće, rižu i ribu, a te navike su se prenijele na Australijance, naročito po gradovima.“

Prema istraživačima Univerziteta države Queenslend , krajem 20. vijeka prosječna dužina života Australijanaca znatno je povećana. Otkrića u medicini takođe igraju ulogu, ali istraživači kažu da je na to najviše uticao način ishrane doseljenika poslije Drugog svjetskog rata. Većina stanovnika Australije je anglo-keltskog porijekla, čija ishrana se oslanjala uglavnom na procesovanu hranu, sa velikom količinom masti, soli i šećera, uz slabo razvijene navike u oblasti fizičke aktvnosti. Prema najnovijim podacima, više od polovine Australijanaca starijih od 15 godina je gojazno, a od 1995. godine do danas, njhov broj je uvećan za 2 miliona. Andrew Sinclair, sa Univerziteta Deakin, kaže da je to lako uočiti.

”Najozbiljniji problem je povećanje broja slučajeva dijabetesa tipa 2 kod djece. Ako odete do plaže i pogledate naokolo vidjećete mnogo mladih ljudi i žena, uzrasta između 18 i 30 godina, sa pretjeranim naslagama oko pojasa. Promjena u posljednjih 30 godina je ogromna i veoma me zabrinjava.“

Gojaznost je postala toliki problem da su zdravstvene vlasti u nekim oblastima Australije morale da kupe veća vozila za hitnu pomoć. Međutim u posljednje vrijeme Australijanci se sve više okreću azijskoj i mediteranskoj kuhinji. Lekari i dijetetičari slažu se da su svježe povrće, riba i maslinovo ulje najvažniji sastojci zdrave kuhinje - što mnogi od doseljenika u Australiji znaju već odavno.