Istarska tradicionalna kuhinja ima svojih drazi za oko, nos i nepce a zalivena biranim istarskim vinom moze pruziti vrhunski gastronomski dozivljaj. Danasnja istarska kuhinja rezultat je mnogih promjena sto su se kroz povijest zbivale u Istri, kao i utjecaja brojnih naroda koji su duze ili krace vrijeme boravili na Istarskom poluotoku.

U proslosti, obican puk je zbog siromastva zahtjevnija jela (osobito mesna) konzumirao rijetko, prigodno ili blagdanom. Recepti za nekoliko tradicionalnih istarskih jela posudjeni su iz 'Istarska kuharica-tradicionalna istarska jela' izdavaca 'C.A.S.H.' Pula .

Istarski prsut

Prsut se posluzuje kao predjelo. Reze se na sto tanje ploske. Posluzuje se uz masline ili uz sir i druge nareske.Prsut je bogat energijom, bjelancevinama, mastima, natrijem i niacinom dok je siromasan ostalim vitaminima i mineralima. Uz prsut valja jesti neku namirnicu koja je bogata antioksidantima; izvrsna kombinacija bi bila prsut s dinjom. Jesti ga samo prigodno i u malim kolicinama.

Ravioli

Sastojci: brasno, jaja, ovcji sir, skorup, ribani sir, maslo, sol.

Jelo je velike energetske gustoce, bogato bjelancevinama, mastima, kolesterolom, natrijem ali i kalcijem. Moze se posluziti kao toplo predjelo ili kao samostalno jelo. Ako se jede uz dodatak povrca (kiseli kupus, zelena salata, kisela repa i sl.), odlican je obrok narocito za vegetarijance.

Fuzi s tartufima

Sastojci: brasno, jaja, maslac, tartufi, ribani sir, prsut, persinov list, sol, papar.

Jelo je velike prehrambene vrijednosti, bogato vaznim oligoelementima kao što su zeljezo, cink i bakar te vlaknima. U tartufima su otkriveni steroidi slicni muskim seksualnim hormonima sto im uz cink daje afrodizijacko svojstvo.

Fritaja od divljih sparoga

Sastojci: sparoge divlje, mladi luk, jaja, ulje, sol, papar.

Fritaja je bogata biljnim i zivotinjskim bjelancevinama, mastima i kolesterolom, ali i korisnim mineralima (kalcij, zeljezo, magnezij), te vitaminima (A, C, E i B grupa, osobito niacin).Sparoge djeluju kao diuretik. Nisu lako probavljive i ne preporucaju se osobama koje imaju problema s bubrezima i jetrom te artritis ili reumatizam. Poznati talijanski nutricionist Nico Valerio kaze da sparoge ne bi trebalo pripremati zajedno s maslacem, sirom ili jajima, vec samo s maslinovim uljem i sokom od limuna. On preporuca jesti sirove sparoge, nasjeckane u salati. Jesti prigodno i u sezoni.

Juha od domace kokosi

Sastojci: kokosje meso, mrkva, celer-korjen, persin-list, luk, sol, papar, tjestenina.

Ovo je jedno jelo s dobrim odnosom biljnih i zivotinjskih namirnica (pod uvjetom da povrce iz juhe pojedete i da zacinite sjeckanim svjezim listom persina). Ima dovoljno vitamina A, grupe B i C te nekih vaznih minerala kao napr. kalcij, magnezij, željezo te cink. Prije jela pokupite masnocu koja se nakupi na povrsini juhe. Kokosju juhu mozete jesti tjedno.

Manestra od bobici

Sastojci: mladi kukuruz, grah, krumpir, slanina, kost od prsuta, cesnjak, persin-list, papar, sol.

Tipicno istarsko jelo koje sadrzi znacajne kolicine bjelancevina, masti zivotinjskog podrijetla, ugljikohidrata, vlakana, vitamina A, C i B grupe osobito niacina, te minerala kalcija, magnezija, zeljeza, cinka i bakra. Zbog znacajnih kolicina masti, kolesterola i natrija ne preporuca se jesti cesto. Medjutim, kad bi se iz ove manestre izbacila slanina i kost od prsuta i koristilo maslinovo ulje ovo jelo bi bilo izvrsno jer osigurava obilje vrlo vaznih prehrambenih sastojaka. Kombinacijom mahunarki i zitarica osigurava se dostatan sadrzaj esencijalnih amino kiselina. Promjenom zitarica i mahunarki postigla bi se raznovrsnost pa se moze preporuciti i vise puta tjedno kao samostalno jelo ili kao toplo predjelo ako jelovnik ima vise slijedova. Dodatkom raznovrsnog povrca poboljsava se prehrambena vrijednost manestre. Jedna od vrsta je manestra od koromaca. Mlado lisce koromaca je bogato nekim mineralima (calcij i zeljezo) i vitaminima (A i C). Ima diureticko djelovanje te povoljno djeluje na izlucivanje probavnih sokova. Sve druge napomene su kao kod prethodnog jela.

Broskva u padeli

Sastojci: lisce broskve, cesnjak, maslinovo ulje papar, sol.

Ovo jelo je obicno prilog nekom jelu od mesa, ribe ili zitarica. Ono je prebogato kalcijem te vitaminima A, C dakle antioksidantima. U kombinaciji s palentom odlicno je jelo za vegetarijance ali ga preporucujem i onima koji jedu meso, da povremeno “odmore” svoje tijelo od “teskih” jela.

Frigani cvijet od cuka

Sastojci: cvijet od cuka, jaja, brasno, ulje za przenje, sol.

Moze biti samostalno jelo ali i prilog nekom drugom jelu. Sadrzi niz vrijednih prehrambenih sastojaka zivotinjskog i biljnog podrijetla. Przenjem se umanjuje prehrambena vrijednost jela, ali zbog prisustva antioksidanata u cvijetu cuke donekle se neutralizira negativno djelovanje zasicenih masti i slobodnih radikala u ovom jelu. Ako se uporabom upijajuceg papira ukloni suvisna masnoca i servira uz dodatak nekog ukiseljenog povrca ili salate ovo jelo moze biti sasvim prihvatljivo i moze se koristiti tjedno.

Janjetina s krumpirom ispod cripnje

Sastojci: janjetina, krumpir, luk, ulje, ruzmarin, lovor-list, papar, sol.

Sadrzi preveliku kolicinu masnoca i biljnog i zivotinjskog podrijetla. Poznato je, da se voda, koja je u znacajnoj mjeri sastojak krumpira, zamjenjuje mastima. Mediteransko bilje donekle poboljsava probavljivost ovog jela. Treba ga izbjegavati, jest u manjoj kolicini, odnosno jesti samo prigodno.

Sugo od divljaci

Sastojci: srnetina, suha slanina, luk, ulje, rajcica, list celera i persina, mrkva, brasno, bijelo vino, ruzmarin, kadulja, papar, sol.

Sadrzi preveliku kolicinu masnoca i biljnog i zivotinjskog podrijetla te sve napomene date uz prethodna dva jela odnose se i na ovo.

Bakalar na bijelo

Sastojci: bakalar-suhi,maslinovo ulje, cesnjak, lovor-list, papar, sol.

Izvrsno jelo, vrlo bogato bjelancevinama, jednostruko nezasicenim mastima, kalcijem i zeljezom, posluzuje se uz tradicionalne posutice, ili namazano na crni kruh kao pasteta.Ako mu dodamo zelenu salatu povecat cemo njegovu prehrambenu vrijednost. Lako je probavljivo i preporucam ga jesti tjedno u sezoni kad se inace spravlja.

Salata od folpi

Sastojci: hobotnica ili sipa, jaja, maslinovo ulje, ocat, peršin-list, limun, papar, sol.

Jos jedno izvrsno jelo, koje bi se trebalo cesce naci na nasim trpezama. Sadrzi lako probavljive bjelancevine, masti i kolesterol (jaja i hobotnica). Ako ovo jelo spremimo od sipa i izbacimo jaja, ono ne sadrzi kolesterola te mu se i vrijednost povecava. Preporuca se jesti tjedno uz zelenu salatu ili neko kuhano tamnozeleno povrce. Moze biti samostalno jelo.

Salata od rokulje s krumpirom

Sastojci: rokulja, krumpir, maslinovo ulje, ocat, cesnjak, papar, sol.

Jedna tipicna mediteranska salata, ali za one koji su na dijeti moze biti i samostalno jelo uz dodatak neke mahunarke (napr.slanutak). Rokulja zbog svojstvene arome daje ovo jelu pikantnu notu. Rokulja je diuretik, ekspektorans (pomaze iskasljavanju), i djeluje kao opci stimulator organizma. U Srednjem vijeku rokulja je zabranjivana u prehrani u samostanima jer joj je pridavano afrodizijacko svojstvo, no suvremena znanosti to nije potvrdila. Bogata je vitaminima (A, C) te mineralima (zeljezo, kalcij i magnezij). Preporuca se jesti cesce u sezoni, a rokulja moze biti uzgojena ili divlja.

Fritule

Sastojci: brasno, kvasac, jaja-zutanjak, grozdjice, secer, maslac, mlijeko, rakija, kora od limuna, sol, ulje za przenje.

Fritule sadrze suvise masnoce i secera te imaju vrlo malu prehrambenu vrijednost. Ako biste zamijenili neke sastojke ili ih izbacili, one bi bile prihvatljivije za jelo a nebi znacajnije izgubile svojstven okus. Umjesto secera koristite grozdjice, te izbacite maslac. Suvisnu mast uklonite upijajucim papirom i naravno jedite ih umjereno. Preporuca se jesti prigodno.

Strudel od jabuka

Sastojci: brasno, jaja, grozdjice, secer, maslac, mlijeko, jabuke, orasi, mrvice, rum, cimet, kora od limuna, sol.

Primjedbe uz prethodnu slasticu odnose se i na strudel od jabuka iako dodate jabuke i orasi (mogu biti ljesnjaci ili bademi) povecavaju njegovu prehrambenu vrijednost. Preporuca se jesti prigodno.

Nadam se da sam u ovom kratkom prikazu na zadovoljavajuci nacin predstavila neka tradicionalna istarska jela u odnosu na njihovu prehrambenu vrijednost. Neka jela se jedu cesce, gotovo svakodnevno a neka ponekad odnosno prigodno za blagdane ili obiteljske svecanosti. Vjerujem da cete ih znati odabrati na pravi nacin i uz neke predlozene izmjene uciniti ih prihvatljivim za svakodnevnu “zdravu” prehranu vase obitelji.

by : ekologija / ishrana