Cinjenice o secernoj bolesti - od koje boluje vise od 150 milijuna ljudi u svijetu, nisu nimalo slatke. To je tezak dozivotni poremecaj koji se javlja kada gusteraca ne stvara dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin vise nije djelotvoran. Bez inzulina tijelo ne moze iz hrane dobiti dovoljno energije, glukoze koja mu je potrebna za zivot. Inzulin sprema glukozu u stanice, a u suprotnom povisuje se razina glukoze u krvi i nastaje poremecaj u metabolizmu.
Bolest nagriza gotovo sve organe i, ne kontrolira li se, moze biti uzrokom teskih posljedica: retinopatije (ostecenja ociju i sljepila), nefropatije (ostecenja i otkazivanja rada bubrega), neuropatije (ostecenja zivaca koje uzrokuje gubitak osjeta, najcesce u stopalima, pa se povecava podloznost infekcijama i mogucnost amputacije), srcanog i mozdanog udara, impotencije...

Iako su nekim bolesnicima lijekovi bitni za zivot, tablete ili injekcije inzulina, u lijecenju je iznimno vazna pravilna prehrana, tjelovjezba i izbjegavanje stresa. Zdravim stilom zivota dijabetes se cesto moze i prevenirati. Samo oko 10 posto dijabeticara boluje od secerne bolesti tipa 1, za koju se tocno ne zna zazto i kako nastaje, a preostalih 90 posto boluje od tipa 2 koji se moze sprijeciti zdravim nacinom zivota!

U nas se samo 3 posto zena i 10 posto muskaraca dovoljno bavi tjelesnom aktivnoscu, a vise je od polovice stanovnistva predebelo! U oboljelih od secerne bolesti situacija je jos gora - iako im debljina i nekretanje uvelike pogorsavaju stanje, 80 posto registriranih dijabeticara ima prekomjernu tjelesnu tezinu i ne bavi se tjelovjezbom!

Za zdrave ljude kontrola tjelesne težine i redovita fizicka aktivnost uvjet su da sacuvaju zdravlje. Za one s dijabetesom to je obveza koja jamci kvalitetniji zivot i dobar suzivot s bolescu. Lijecnici inzistiraju na kvalitetnoj prehrani jer je tako i njima lakse pomoci bolesnicima. Dakle, za pravilnu prehranu onih koji imaju problema s tezinom, visokom glukozom u krvi, povisenim krvnim tlakom i povisenom razinom masnoca u krvi vazni su izbor, kolicina i nacin pripremanja namirnica.

• 
  Prvo, treba jesti tri glavna obroka i dva medjuobroka (voce) na dan. Za one koji ogladne izmedju glavnih obroka rjesenje je jedan komad voca i mala kriska kruha. Ne treba se tjesiti dijetetskim zamjenama za slatka jela jer u njima obicno ima mnogo masnoca i kalorija.
  
• Glavni obroci (rucak i vecera) trebali bi sadrzavati svjeze kuhano povrce koje sadrzava dijetna vlakna poput soje ili mahunarki. Kruh bi trebao biti od integralnih zitarica, a riza smedja neglazirana. Najpozeljnije je malo mesa ili ribe, a sva se hrana treba pripremiti s malo masnoce ili bez masnoce. Hrana je najbolja ako se pirja u vlastitu soku ili kuha u vodi.
  
• Voce treba jesti svjeze, neoguljeno ili u domaćem kompotu bez ikakvih zasladjivaca. Piti treba obicnu vodu ili umjereno mineralnu vodu, caj, limunadu i bezalkoholna pica. Casica crnog vina (1 dl) moze samo iznimno, nakon rucka ili vecere.
  
• Kad se vec zdravo hranite, nije lose ni smrsavjeti pa lijecnici preporucuju redovitu laganu jednosatnu setnju, pri cemu se prelazi oko pet kilometara i trose suvisne kalorije. Da su potrosene, uvjeravajte se redovitim vaganjem, nataste, i ako vaga ide pola kilograma tjedno nanize, mozete biti zadovoljni rezultatom. To je zdravo i kvalitetno gubljenje masnih zaliha. Stane li jezicac vage unatoc dijetnoj prehrani, nemojte se obeshrabriti. Lijecnici kazu da se to organizam brani od vaseg napada, ali kad shvati da ste odlucni, popustit ce.
  

Da bi takav rezim zivota bio uspjesan mora se znati i sto se ne smije raditi. Ne smije se jedanput ili dvaput u danu natrpati svasta u sebe, ali nisu u pravu ni oni koji cijele dane pomalo grickaju. Hrana treba biti kombinirana, ali bez masnih namaza (maslac, margarin, pastete, masni sirevi, majoneza), ne smije se soliti, a slatkise zaboravite.

Izvor: Obiteljski Magazin