Tijelo odraslog covjeka sadrži 1,5-2% kalcija, od cega se 99% nalazi u kostima, a 1% u izvanstanicnim prostorima i mekom tkivu. Metabolizam kalcija je pod strogom kontrolom vitamina D i hormona. Kako organizam nije u stanju proizvesti minerale poput kalcija, trebamo ga osigurati hranom ili nadopunom.

Uvijek kada se unosi manje kalcija od uobicajene potrebe, mora ga se nadoknadivati u tjelesnim tekucinama iz njegova rezervoara - kostiju. Zbog toga je osobito znacajno tijekom života postici što vecu koštanu masu. Kost se nakuplja tijekom djetinjstva, da bi se izmedu 20. i 30. godine života postigla tzv. vršna masa.

Dakle, od najranije mladosti potrebno je jesti hranu bogatu kalcijem, te se baviti tjelesnom aktivnošcu koja omogucuje bolje stvaranje mišicne mase, potice metabolizam kostiju, održavajuci sklad izmedu razgradnje i stvaranja koštane mase.

Kalcij sudjeluje u mnogim vitalnim procesima u ljudskom organizmu. Osim što je nužan za izgradnju kostiju i zubi, za diobu i rast stanica, važan je u procesima kontrakcije mišica.

Kalcij sudjeluje u regulaciji propusnosti stanicne membrane, u izlucivanju nekih hormona (inzulin) a važan je i za pravilan rad srca. Prijeko je potreban za zgrušavanje krvi i u prijenosu podražaja u živcima. Poznato je da je kalcij koristan i kao pomoc kod alergijskih stanja. Kalcij organizam treba dobivati cijeli život.

Dnevna potreba za kalcijem ovisi o životnom razdoblju: djeca 800 mg mladež 1200 mg žene u reproduktivnoj dobi 800 mg trudnice i dojilje 1200 mg žene u postmenopauzi 1500 mg muškarci 1000 mg Pravilnom prehranom unosimo na dan oko 800 mg kalcija. Ioni kalcija se apsorbiraju u tankom crijevu, a njihovoj boljoj apsorpciji pridonosi vitamin D. Ravnoteza kalcija u organizmu održava se putem apsorpcije, te izlucivanjem urinom i stolicom.

Prirodni izvori bogati kalcijem su mlijeko i mlijecni proizvodi, špinat, kupus brokula, soja, narance, suhe šljive, orasi. Potrebe za kalcijem su povecane u trudnoci i dojenju, starosti, kod osteoporoze i cijeljenja kostiju, u rastu i razvoju te kod fizickih aktivnosti. Manjak kalcija u tijelu izaziva: osteoporozu preosjetljivost živcanog sustava (razdražljivost, nervoza, tetanija) grceve mišica poremecaje rada srca (lupanje srca) Koliko god nastojali pravilnom prehranom osigurati dovoljne kolicine kalcija za sve potrebne procese u organizmu, to ponekad nije moguce.

Naime, vec neki normalni sastojci hrane ometaju apsorpciju kalcija, dok drugi pak povecavaju njegovo izlucivanje, cime se dnevni unos kalcija ne može namiriti iz hrane. Dodatna suplementacija prehrane kalcijem vrlo je korisna, posebice u slucajevima kada organizam ne dobiva dovoljno u hrani (nedostatna prehrana, nepodnošenje mlijeka i mlijecnih proizvoda, visoki kolesterol ili gojaznost) ili kada postoje povecane potrebe.

Dokazano je da nadoknada kalcija smanjuje gubitak koštane mase i broj prijeloma u starijih osoba. Novija istraživanja pokazuju da povecan unos kalcija ima zaštitno djelovanje na ocuvanje kosti. Kalcij je takoder od neprocjenjive važnosti u terapiji uznapredovale osteoporoze. Pojedine zemlje s razvijenom sviješcu o potrebi ocuvanja zdravlja kosti kalcij dodaju u namirnice (vocni sokovi, kruh, krompir riža...).