Ima ga u morskoj vodi, mineralnim izvorima i zelenom pigmentu u biljkama. Opce je poznato da je magnezij esencijalni sastojak covjecjeg i životinjskog organizma, te da je potreban za aktivnost oko 300 razlicitih enzima.

Covjek prosjecno sadrži u sebi oko 24-30 grama magnezija. Oko 60% ukupnog sadržaja magnezija nalazi se u kostima, 35% se nalazi u skleletnom i srcanom mišicju, ostatak se nalazi u jetri, bubrezima i mozgu, a ima a i u eritrocitima. Ravnotežu magnezija u tijelu reguliraju crijeva i bubrezi. Zahvaljujuci rezervama u kostima i regulacijskom mehanizmu u bubrezima, tijelo može i duže vrijeme nadoknadivati nedostatan unos magnezija.

Magnezij je :
-neophodan je za rast
-važan je aktivator mnogih enzima koji sudjeluju u metabolizmu
-mnogo se upotrebljavao u lijecenju prevelikog lucenja želucane kiseline i opstipacije (zacepljenosti). 
Simptomi nedostatka magnezija: 
Poznato je da se kod manjka magnezija javljaju slabost, grcevi u mišicima (tetanija i tremor), poremecaj rada srca, živcana razdražljivost, glavobolje. 
Nedostatak magnezija  može izazvati:
- pojacano zgrušavanje krvi, narocito u vec oštecenim krvnim žilama.
Novija istraživanja pokazuju da se ne smije zanemariti povezanost manjka magnezija s nastankom:
-angine pektoris i akutnog infarkta miokarda
-oštecenja srca
-popuštanja rada srca
-oštecenja unutarnje stijenke krvnih žila
-poremecenog metabolizma glukoze
-povecanog oksidativnog stresa. 

Potrebe za magnezijem ovise o nizu faktora kao što su zdravstveno stanje povjeka, starost, sastav hrane, konzumiranje alkohola, stres, trudnoca i dojenje, pa tako dnevne potrebe iznose za:

-djecu 170 mg
-mladež 350 mg
-žene 280 mg
-trudnice i dojilje 350 mg
-muškarce 350 mg 

Uzroci nedostatka magnezija  su razliciti i brojni i mogu  se pojaviti uslijed povecane potrebe (tijekom rasta, razvoja, trudnoce i stresa), povecanih gubitaka (jako povracanje, proljev, kronicna oboljenja bubrega), nedostatnog unosa (gladovanje, prehrana gotovo iskljucivo mlijecnim proizvodima, prehrana s malim kolicinama bjelancevina, masna hrana, 'mekana' voda), poremecaja u probavnom sustavu (oboljenja probavnog sustava, opsežno kirurško odstranjenje tankog crijeva), uzimanja odredenih lijekova (diuretici, srcani glikozidi, sredstva za cišcenje), prekomjerno lucenja znoja, te uzimanja alkohola.

Uobicajenom se prehranom dnevno unosi 180-300 mg magnezija. Pri tome treba voditi racuna o cinjenici da samo oko 1/3 magnezija unesenog hranom tijelo može resorbirati. Iako magnezij sadrže brojne namirnice (soja, lisnato zeleno povrce, sjemenke, orah, badem, banana, žitarice, smeda riža) preporuceni dnevni unos magnezija cesto se ne može namiriti iz hrane.

Dodatna suplementacija prehrane magnezijem takoder se preporucuje kod prevencije srcanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živcane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremecaja spavanja, trudnoce i dojenja, te za prevenciju migrene. 

Predoziranje  ne predstavlja razlog za bojazan kod zdravih osoba s normalnom funkcijom bubrega, jer se on polagano resorbira, a njegov se višak ravnomjerno izlucuje mokracom i stolicom.