Naziv vitamin E obuhvaca cak osam kemijski vrlo slicnih supstancija koje sve pokazuju i slicnu aktivnost.

Vitamin E predstavlja esencijalnu supstanciju  jer ga organizam ne može sam proizvesti. Stoga se uvijek mora uzimati kao sastojak hrane ili dodatak hrani u obliku tableta ili kapsula. Pri tome je prirodni vitamin E u organizmu bolje iskoristiv od sintetskog. 

Djelovanje vitamina E u organizmu je njegovo antioksidacijsko djelovanje jer štiti sve tjelesne stanice i organe od razornih napadaja slobodnih radikala i time sprjecava njihovo prerano starenje i propadanje. U tom smislu prevenira srcana i krvožilna oboljenja, degenerativne bolesti, karcinom, ocnu mrenu..
Vitamin E potice i imunološki sustav. Tako su neke studije uz prisutnost viših doza tog vitamina pokazale smanjenu ucestalost infekcija kao sto i smanjuje simptome upalnih reakcija, predmenstrualno sindroma i poremecaja cirkulacije.
Vitamin E takoder direktno sudjeluje u nizu kemijskih reakcija u organizmu. Sprijecava djelovanje otrovnih nitrita i nitrozamina iz cigareta i hrane, opasnih cimbenika za nastanak tumora.
Ne dovode se u pitanje njegovi dobri ucinci na kožu, a cesto se primjenjuje i kao dodatak prehrani kod žena s mastopaticnim promjenama na dojkama.
Vitamin E se danas cešce spominje kao antioksidans nego kao tipican vitamin.

Nedostatak vitamina E u org. može 'tinjati' dugo vremena i na kraju dovesti do razvoja ozbiljnih bolesti, cak i karcinoma.
Ukoliko u stanici nastanu nestabilni slobodni radikali koji napadaju sve njene dijelove, posebno DNK i visoko vrijedne nezasicene masne kiseline, dolazi do lancane reakcije stvaranja novih slobodnih radikala. Krajnji rezultat je smrt stanice.
Medutim, ni ostale štete nisu beznacajne. Promjene koje slobodni radikali mogu dodatno izazvati su dezaktiviranje enzima i drugih proteina, pa cak i mutacije koje mogu biti kancerogene.
Vitamin E je topiv u mastima, te je zato prisutan u lipidima stanicne membrane i cirkulirajucim LDL proteinima. Upravo zato je E vitamin glavni antioksidans u dijelovima stanice koji sadrže lipide (masti) kao i u svim masnim tkivima. 

Sprijecava tzv. peroksidaciju lipida neutralizirajuci slobodne radikale.
Hrana , posebno biljna ulja, dobar su izvor vitamina E za zdravog covjeka.
Medutim, postoje stanja i bolesti kod kojih je potrebno razmisliti o dodatnom unosu tog vitamina.

Brojne znanstvene studije su pokazale da dodatak vitamina E pruža prave blagodati kao preventivno sredstvo ili kao dodatak uobicajenoj terapiji kod:
koronarnih srcanih bolesti
povišenih masnoca u krvi
artritisa
ocne mrene
crijevnih bolesti
bolesti jetre i žuci
pušenja i uzimanja alkohola
trudnoce.

Takoder, istraživanja govore da bi vitamin E trabalo trebalo dodavati i kod terapija:
visokog tlaka
Alzheimerove bolesti
uzimanja kontraceptiva i antidijabetika
izlaganja suncu i zagadenja zraka
intenzivnog bavljenja sportom. 

Djelovanje unijetog vitamina E necemo brzo osjetiti. To nije tableta protiv bolova cije se djelovanje osjeti odmah. Koristi vitamina E ocitovat ce se tek nakon duljeg vremena, i to kao smanjenje mogucnosti nastanka brojnih bolesti, te zaustavljanje procesa preranog starenja stanica. Zato je vec od rane mladosti potrebno prehranom osigurati dovoljne kolicine vitamina E. Kasnije tijekom života najbolje je dodavati ga u dozi od 15-800 I.U. na dan, ovisno o potrebama.

STETNI UCINCI
Visoke doze mogu naime ponekad uzrokovati probavne smetnje, slabost, glavobolje, te poremecaj kod zgrušavanja krvi.