Cvjetnice su najraznovrsnija skupina biljaka na Zemlji, ali bez očitih evolucijskih prethodnika ne zna se odakle potječu niti kako su uspjele postati toliko različite od primitivnih kopnenih biljaka.

Uznemiren tim problemom, Charles Darwin ga je nazvao 'neugodnim misterijem', a William Friedman sa Sveučilišta Kolorado misli da je napokon pronašao odgovor cvatnje biljaka, koji bi mogao identificirati i 'izgubljenu evolucijsku kariku' između suvremenih cvjetnica i primitivnih kopnenih biljaka kao što su mahovina, paprat ili četinari.

Vrsta koja je u pitanju – Amborella trichopoda – je 'živi fosil', ima je samo na pacifičkom otoku Nova Kaledonija i od ostalih se cvatnica odvojila prije više od 130 milijuna godina.

Pomoću sekvenciranja i raznim mikroskopskim tehnikama, Friedman je otkrio da njezin tučak ima različit broj stanica od tučkova drugih cvatnica.

"Što je još značajnije, uzorak diobe stanica iz kojih nastaje jajašce više podsjeća na ostale biljke koje stvaraju sjemenje, kao što su četinari, nego na druge cvatnice, što Amborellu t. čini savršenom izgubljenom karikom", kaže Friedman.

"Zaista je uzbudljivo vidjeti moguću predstavnicu primitivnih sjemenjača", kaže paleobotaničar James Doyle Sa sveučilišta u Davisu.