San i java kod novorodjencadi

Od samog rodjenja dijete obraca veliku paznju na svijet oko sebe. Psiholozi koriste izraz ’stanje’ da bi opisali razlicite varijacije kod beba. Bebe se krecu izmedju raznih ’stanja’ u prvom periodu svog zivota. Nekada spavaju mirno disuci umjereno, nekada nemirno disuci ubrzano, nekada otvorenih ociju sa i bez fizickih kretanja, dok ponekad preovladava plakanje.  Moguce je da ova ’stanja’ oslikavaju aktivnost mozga. U drugoj sedmici zivota, bebe spavaju 60% vremena, dok je to isto vrijeme u cetvrtoj sedmici reducirano na 40%.

Drugi naucnici opet dijele aktivnosti novorodjenceta u jedan periode kada je dijete mirno i pogledom prati stvari oko sebe, drugi kada je dijete fizicki aktivno i ne obraca veliku paznju na okolinu i treci period kada dijete prati zbivanja oko sebe dok je jos uvijek i samo u pokretu. U ovom prvom periodu beba ima najveci obostrani kontakt sa drugim osobama.

Plac kod novorodjencadi

Ovo je jedna od najvaznijih reakcija koje bebe imaju. Pri porodjaju je taj intenzivni plac veoma pozeljan. Sjetite se samo starih Western-filmova kada glavni junak filma stoji ispred vrata i cuje taj intenzivni krik iz sobe, tada se pocinje slaviti! Kasnije plac asocira na neke vise problematicne stvari. Plac varira od obicnog ’kenkanja’ do strasno jakog ’vristanja’.

U prvom i drugom mjesecu povecava se ucestalost plakanja, dok se stabilizuje u cetvrtom mjesecu zivota. Majke koje svoju djecu doje cesce ih prislanjaju uza se, kada djeca placu. Vise istrazivanja pokazuje da djeca koja su dojena, na taj nacin dobivaju vise paznje nego djeca koje se hrane flasom. Odrasli razlicito reaguju na plac ali bez obzira na to plac izaziva uznemirenost kod svih. Novija istrazivanja pokazuju da je intenzitet plakanja, a ne sama vrsta placa, taj koji odredjuje kako brzo ce odrasli reagovati. Plac je jedna vrsta prezivljavajuce funkcije koja pomaze djeci da dobiju respons od okoline. Nekada taj isti plac moze biti toliko iritirajuci da izazove agresivne impulse kod odraslih. Srecom, vecina roditelja je svjesna toga pa se uspiju obuzdati.

Izrazi osjecaja kod novorodjencadi, smijese li se?

Vecina roditelja je primijetila da se njihovo novorodjence smijesi, i dok je budno i kada spava. Charles Darwin je, u svoje vrijeme, tvrdio da su misici lica razvijeni da bi mogli pokazati jedan odredjen broj osjecaja. Naucnici psihologije danas tvrde da covjek ima 6 razlicitih osjecaja: radost, strah, ljutnju, zalost, iznenadjenje i odbojnost. Neki cak misle da se ljutnja, iznenadjenje i radost razviju u toku prvih 6 mjeseci zivota, dok se strah razvije poslije navrsenih 6 mjeseci. Naucnici tvrde da ovaj razvoj ovisi o kapacitetu mozga, da dijete napr. mora imati odredjeni stepen neuroloske zrelosti da bi moglo shvatiti da se boji necega. U svijetu djecije psihologije se cesto govori o strahu od nepoznatih koji se javlja u 8. mjesecu starosti.

Osmijeh je, bez premca, najljepsi i najzanimljiviji izraz osjecaja kod beba. To je nesto najdirljivije sto mozemo dozivjeti, ali da li se bebe uopste smiju? Naravno, odgovor je vecine roditelja, ali naucnici klimaju glavom. Diskusija se vodi o tome da li osmijeh prvo funkcionise kao refleks u odnosu na razlicite okolnosti, i kada prerasta u ’pravi’ osmijeh.

Te diskusije nisu u stvari interesantne za roditelje. Ono sto je atraktivno za roditelje je posmatranje njihovih najdrazih dok se smijese. Da bi bili nagradjeni moraju se potruditi. Ova igra pripomaze gradjenju nekih osnova koje su bebi potrebne za dalji razvoj. Najvjerovatnije se manja djeca smijese na veci broj, i mozda jednostavnije stimulacije, nego veca djeca, i to zato sto je mozak manje razvijen i ne moze razluciti razlike. Ono o cemu se ne treba diskutovati, je cinjenica da je najvazniji zadatak tog slatkog bebi-osmijeha da privuce, nas, odrasle!

|A.A|