Atopijski dermatitis ili neurodermitis je često, hronično, recidivirajuće oboljenje kože karakteristično po jakom svrbežu. Klinička slika ovog oboljenja se razlikuje s obzirom na dob pacijenta.

Uzrok su alergeni - kućna prašina, perje, polen, dlake i epitel nekih životinja,  neki prehrambeni proizvodi (jaja, mlijeko, mliječni proizvodi, riba, neke žitarice, orasi, bademi, kikiriki, neke vrste voća i povrća, neke vrste mesa), bakterijski antigeni, deterdženti, sredstva za kupanje...

 Crvenilo i mjehurići

Uloga hrane kao provokacijskog faktora najvažnija je u prve tri godine života.
Bolest se u dojenačkoj dobi obično pojavljuje u trećem mjesecu života, s promjenama na koži u obliku crvenila, mjehurića, suhe i ispucale kože.

Promjene su najčešće na licu, vlasištu, stražnjem dijelu vrata, a može se proširiti i na vrat, trup i udove, te u najgorem slučaju zahvatiti čitavo tijelo. Sva ova djeca imaju izrazito suhu kožu cijelog tijela.

Zbog sve većeg ekološkog onečišćenja, pretjeranih higijenskih mjera i nezdrave prehrane, to je postala bolest gradskih, visokorazvijenih sredina. Preporučuje se da oboljelo dojenče što duže ostane na prehrani majčinim mlijekom.

Ova djeca sklona su superinfekcijama koje se najčešće prenose prljavim rukama, te je potrebno poduzeti sve mjere da bi se to spriječilo. Za pranje i čišćenje kože primjenjuju se odgovarajuća sredstva PH vrijednosti 5,5 (po mogućnosti uz dodatak ulja).

Potrebno je poduzeti sve mjere za sprečavanje infekcije ove djece virusom herpes simplex. Pri pranju djetetove odjeće treba koristiti blage deterdžente i dva puta ispirati odjeću. Izbjegavati kontakt s prašinom, perjem, vunom, dlakom životinja, odjećom i posteljinom od sintetike.

 Izbor terapije

Uspjeh liječenja ovisi o dobroj saradnji dermatologa i roditelja koje treba educirati o naravi bolesti, potencijalnim faktorima koji pogoršavaju bolest i pravilnoj njezi kože u mirnoj fazi bolesti. Izbor terapije ovisi o dobi, mjestu promjena i težini bolesti.

Atopijski dermatitis pokazuje tendenciju povlačenja tokom rasta djeteta, pa se nestanak promjena na koži do adolescencije očekuje kod oko 60 posto oboljelih. Ponovna pojava kod odraslih nije rijetkost, a najčešće se očituje kao dermatitis na rukama.

Posljedice u kasnijoj dobi

Procjenjuje se da približno 50 posto djece s atopijskim dermatitisom u kasnijoj životnoj dobi razvije alergijski rinitis (peludnu hunjavicu), a 20 do 50 posto astmu. Ako se astma pojavi u ranoj životnoj dobi, češća je kod dječaka.

Autor: Dr. Katarina Dujmović-Hasanbegović (avaz)