Koliko ćete danas unijeti beta-karotena u svoj organizam? Većina nas čak niti ne zna kako je to biljni pigment, jedan od najznačajnijih predstavnika karotenoida. Karotenoidi su velika skupina tvari široko rasprostranjena u prirodi koje najviše ima, kada je riječ o hrani, u žutom i narančastom voću i povrću kao što su mrkva, dinja, lubenica, kruška, marelica, rajčica te u tamnom zelenom lisnatom povrću poput brokule, blitve i špinata. Posebno se preporuča njegovo uzimanje u ljetnom razdoblju, budući da tada uglavnom dozrijeva voće i povrće koje ga u najvećoj mjeri sadrži. Iako ne postoji točno definirana količina beta-karotena koju bi dnevno trebalo unositi u organizam, postoje brojne studije koje potvrđuju važnost njegova uzimanja. Preporuke za unosom beta-karotena koje bi trebale zadovoljiti potrebe za ovim nutrijentom variraju, a kreće se od 10 mg do 60 mg. Smatra se kako danas hranom čovjek u prosjeku unese manje od 2 mg beta-karotena na dan. Uzimajući u obzir činjenicu kako je metabolizam kao i uloga beta-karotena u organizmu tijesno vezana uz vitamin A, te imajući uvid u podatke koji govore kako u SAD-u više od 45 posto muškaraca i žena ne unosi dovoljnu količinu vitamina A, može se posredno zaključiti kako je i unos beta-karotena ispod zadovoljavajućeg.

Beta-karoten je žute do crvene boje, a njegova je uloga višestruka. Najpoznatija je svakako ona vezana uz kožu i sluznicu. Koža je kao naš najveći organ izravna zaštita od vanjskih štetnih utjecaja dok sluznice imaju istu ulogu, a kako bi ostale vlažne potreban im je vitamin A koji je najbolje uzimati u obliku beta-karotena. Vitamin A djeluje na mlade stanice u dubljim dijelovima kože i sluznice tako da one sazrijevaju i zamjenjuju odumrle stanice. Taj učinak beta-karoten pokazuje i u drugim organima kao što su pluća, crijeva, mokraćni putovi i štitnjača. Opće je poznato i da štiti kožu od opasnog spektra UV zračenja, pa je korisno uzimati ga u hrani nekoliko tjedana prije izlaganja suncu, a ne samo u kremama za sunčanje koje ga također sadrže. Dokazan je i pozitivan učinak beta-karotena na prevenciju noćnog sljepila i fotosenzibiliteta. Primjena beta-karotena zabilježena je i kod odvikavanja od alkohola, degeneracije žute pjege te gastritisa.

Sada malo o samoj povijesti beta-karotena. Taj biljni pigment izoliran je 1830. godine iz mrkve ('carrot') pa je stoga i nazvan 'karoten'. Budući da ga ljudski organizam može pretvoriti u vitamin A, često ga nazivaju i provitamin A. Ostali karotenoidi se ne pretvaraju u vitamin A u značajnijoj količini. Apsorpcija karotenoida u našem tijelu kreće se između 10 i 30 posto, a značajno se smanjuje s povećanjem doze tj. unosa. Najznačajniji čimbenik koji potiče apsorpciju jesu masnoće, jer se karotenoidi apsorbiraju samo u prisutnosti žučnih soli. Vlakna iz hrane smanjuju, odnosno inhibiraju apsorpciju karotenoida. Beta-karoten je, kao što smo već naveli, snažan izvor vitamina A, u koji ga ovisno o potrebi pretvara naš organizam. Ukoliko ne dođe do pretvorbe karotenoida u vitamin A, oni se ugrađuju u hilomikrone te dolaze u jetru. U cirkulaciji se nalaze vezani za lipoproteine. Karotenoidi se pohranjuju prvenstveno u masnom tkivu, no također ih nalazimo i u jetri, plućima i prostati.

Beta-karoten je i poznati antioksidans koji djeluje kao zaštita od slobodnih radikala koji oštećuju stanice tijela i dovode do brojnih poremećaja i bolesti. Također stimulira obrambene snage organizma te je potreban za stvaranje pigmeta melanina u koži. Osim toga potreban je za rast novih stanica i obnavljanje tkiva. Iako ne uzrokuje nuspojave, vrlo visoke doze (iznad 60 mg dnevno) mogu obojiti kožu u žuto–narančastu boju (ksantoza). Zanimljivo je spomenuti i kako sintetski beta-karoten kod pušača može izazvati povećani rizik pojave raka pluća pa se njima ne preporučuje uzimati beta-karoten u dozama većim od 6 mg. Osobe koje kroz duže razdoblje uzimaju beta-karoten, također bi trebale uzimati i vitamin E budući da beta-karoten snižava razinu tog vitamina u organizmu.

Renata Debeljak
moda.hr