Naučnici su pronašli dokaze kako su ljudi iz kamenog doba koristili pribor za pripremanje opijata pomoću kojih su se drogirali. Njihove sumnje u to kako su se praljudi drogirali potvrdio je pronalazak spomenutog pribora u Južnoj Americi, za kojeg su naučnici utvrdili kako pripada dobu kada su tamo živjela samo plemena.

Quetta Kaye, sa univerziteta u Londonu i Scott Fitzpatrick, arheolog sa državnog univerziteta u Sjevernoj Karolini, pronašli su keramičke posude i cjevčice pomoću kojih su praljudi udisali pare kuhanih opojnih biljnih preparata, na karipskom otoku Carriacou. Otkrili su kako pronađeni pribor datira iz perioda između 100. i 400. godina prije nove ere, ali isto tako postoje implikacije kako se droga na području Južne Amerike koristila i hiljadama godina prije toga.

"Objekti koji su pronađeni i proučavani u ovoj studiji, keramičke su posude, koje su najvjerojatnije korištene za udisanje ili unošenje halucinogenih tvari u organizam", kazala je Kaye, čije je istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Archeological Science. Kaye u svojoj studiji navodi kako se najvjerojatnije radi o drogi cohobi, koja se dobiva iz zrna mimoze.

Istraživanja u Meksiku i Teksasu, pokazala su kako postoje indirektni dokazi kako su ljudi čak i prije 5.000 godina rafinirali halucinogenu drogu iz raznog bilja, poput peyote kaktusa, maka te gljiva. Da ljudi drogu i opojna sredstva koriste već tisućama godina, vjeruje i Richard Davenport-Hines, bivši profesor povijesti i autor knjige "U potrazi za zaboravom", koja se bavi svjetskom povijesti narkotika.

"Upotreba droge postala je uobičajena još u ranim poljoprivrednim društvima, čisto iz razloga što ljudi jedino na taj način mogli provoditi duge sate radeći na polju, a često i pod groznim uvjetima, kao što je jako sunce", kazao je Davenport-Hines.

Mnogi naučnici isto tako vjeruju kako su religija i spiritualna vjerovanja odigrale svoju ulogu u konzumiranju droge u pradavna vremena, jer su korištene kako bi izazvale spiritualno ili stanje transa.