RFE
Da li će sudbinu Bosne i Hercegovine ponovo rješavati njeni susjedi? Nakon što se u bosanskohercegovačke ustavne reforme otvoreno uključila Hrvatska, posjeta Visokog međunarodnog predstavnika Wolfganga Petritscha Beogradu direktan je poziv Srbiji i SR Jugoslaviji da sudjeluju u procesu provedbe Odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti Srba, Bošnjaka i Hrvata na cijeloj teritoriji države.

Pitanje ustavnih promjena u BiH postalo je internacionalizirano. Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Beriz Belkić, kaže da pojačana briga Zagreba i Beograda za unutrašnje prilike u Bosni i Hercegovini ovu zemlju vraća deset godina unazad i ukazuje na:

BELKIĆ
... Ponovno oživljenu praksu ulaženja u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Bez obzira, ako se radi i o ustavnim promjenama, mislim da je to isključivo stvar domaćih vlasti i njenih konstitutivnih naroda.

RFE
Portparol Ureda visokog predstavnika, Mario Brkić, tvrdi da je razumljivo miješanje SR Jugoslavije i Hrvatske u ustavno uređenje BiH:

BRKIĆ
I Republika Hrvatska i SR Jugoslavija su supotpisnice Dejtona, pa je neka vrsta angažmana i očekivana. Međutim, ono što je najvažnije je to da se dogovor mora pronaći unutar BiH među političkim faktorima koji su na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni i, naravno, za to je potreban jedan pravi dijalog, iskren pristup i dosta kompromisa.

RFE
Direktor Pravnog centra u Sarajevu, Zdravko Grebo:

GREBO
Ponovo je na djelu uplitanje stranog faktora u uređenje BiH. Ako je naš usud, otkad je svijeta i vijeka, bio da smo slušali šta se govori u Istambulu, šta se govori u Beču, šta se govori u Moskvi, pa nakon toga šta se govori u Zagrebu, šta se govori u Beogradu o tome šta bi BiH trebala da bude, to je, ustvari, uvod u njenu disoluciju.

RFE
Nakon što su hrvatski političari iz BiH zaštitu u provedbi ustavnih reformi potražili od službenog Zagreba, može se očekivati da i srpski predstavnici isto učine u Beogradu. Sve je to odraz nemoći domaćih političara da se uhvate u koštac sa ključnim problemima, ali i znak da Hrvatska i SR Jugoslavija još osjećaju kako se trebaju miješati u bosanskohercegovačke sporove, kaže profesor američkog Univerziteta Yale, Ivo Banac:

BANAC
To je rezultat jednog razumijevanja, još uvijek vrlo snažnog i u Hrvatskoj i u Srbiji, da oni imaju nešto posebno reći u razvoju internih odnosa u BiH. A kada ih pozovete na odgovornost, oni kažu, pretpostavljam: “Oprostite, mi smo potpisnici Dejtonskog sporazuma, pa se prema tomu smijemo miješati.” Mislim da je to jedan vrlo loš princip i da je ovaj sastanak kod Račana doista katastrofalan po svojim implikacijama, da nas vraća, naravno na drukčiji način, u jednu fazu odnosa između susjednih zemalja i BiH, koja podsjeća gotovo, ne po intenzitetu nego po načinu pristupa, u rane devedesete godine.

RFE
Banac tvrdi da političari iz Hrvatske, a prije svega Zdravko Tomac, u igre oko BiH žele uvući i Tursku i na taj način joj priskrbiti imidž političkog zaštitnika Bošnjaka:

BANAC
Zdravko Tomac, jednostavno, jedan je politički diletant, a taj njegov pristup vis a vis Turske govori o vrlo mnogo toga što je apsolutno nedopustivo u odnosima između Zagreba i Sarajeva. I, uopće, uvođenje Turske u takvu jednu situaciju je nevjerojatno glupo, ali pokazuje i stanovitu spregu. Ono što Turska u ovim okolnostima može ponuditi je, nažalost, jedna politička formula koja je, ja mislim, potpuno preživjela, a pretpostavlja jednu vrstu sekularne bošnjačke mini republike, koja je vjerojatno i cilj Zdravka Tomca.

RFE
Potpredsjednik Socijalističke partije Republike Srpske, Miroslav Mikeš, ne vidi ništa sporno u aktivnom angažmanu Hrvatske i SR Jugoslavije u rješavanju bosanskohercegovačkih ustavnih reformi, ali traži da se kontakti ostvaruju preko entiteta i države:

MIKEŠ
Ne dopada mi se činjenica da se ide na narode, a ne na entitete, ili državu BiH, jer ono što sigurno ne treba nikome u BiH je dalja nacionalna homonegizacija. Ako Republika Hrvatska kao država zove Hrvate, a ne zove predstavnike BiH ili njenih entiteta, meni se to, zaista, po definiciji ne sviđa. Isti bi slučaj, naravno, bio i sa SR Jugoslavijom.

RFE
Predsjednik Srpskog građanskog vijeća, Mirko Pejanović, kaže da bosanski Srbi i Hrvati ne trebaju ići po pamet u Beograd i Zagreb, nego da sporna pitanja moraju rješavati u svojoj zemlji. Pejanović poziva zemlje susjede da, umjesto miješanja u unutrašnje političke stvari BiH, učestvuju u obnovi ove zemlje:

PEJANOVIĆ
Otpori su veliki. Naročito su prisutni otpori unutar Republike Srpske, kod pojedinih političkih partija, da se ne usvoje rješenja koja garantuju ustavnu ravnopravnost. U tom smislu mislim da može biti od koristi uticaj kroz odgovornost i Beograda i Zagreba da se ovdje donesu istovjetna rješenja i rješenja koja odgovaraju onome što jeste duh i sadržina Odluke Ustavnog suda, ali ne na način da se ovdje podupire neka konkretna stranka nego da se podupire jedan proces koji se zove proces izgradnje mira i izgradnje standarda za zaštitu ljudski prava u BiH.

RFE
Predsjednik Federacije BiH, Safet Halilović:

HALILOVIĆ
Ovaj paternalizam, ovaj višak brige susjednih zemalja, zapravo se pokazuje kao jedan od anahronizama koji je Bosnu i Hercegovinu dosad skupo koštao.

RFE
Lider Hrvatske narodne zajednice, Milenko Brkić:

BRKIĆ
Ja nikad ne bih dopustio da bilo tko sa strane ima taj paternalistčki odnos prema nama, ili, recimo, da se oni dogovore, a da onda mi to trebamo provesti. Ja sam za to da se mi dogovorimo, a da i susjedi naši i svi naši prijatelji budu suglasni oko toga što smo se mi dogovorili.

RFE
Bosanskohercegovački lideri nisu se mogli dogovoriti ni o manje kompliciranim stvarima nego što su ustavne reforme. Ni pamet koju su dasad donosili iz susjedstva nije bila od pomoći. (RFE)