Tužilaštvo za ratne zločine i MUP Srbije započeli su akciju u kojoj je pozvano na saslušanje sedmero osumnjičenih pomagača haškom optuženiku Stojanu Župljaninu. Portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je da oni nisu uhapšeni već pozvani na saslušanje i da će biti saslušani u narednih nekoliko dana. Inače, pretkrivičnim postupkom obuhvaćeno je više desetina građana koji su formirali mrežu za skrivanje Župljanina.

Vekarić kaže da je provaljen šifrarnik Župljanina, da se on od 1999. godine, osim u Srbiji, skrivao u još četiri države - na Zapadu, Istoku i u Africi, odnosno u Lagosu, gradu u Nigeriji, zatim u Moskvi i Parizu.

Vekarić kaže da se Župljanin više puta nalazio u Crnoj Gori, da je tamo bio na moru, a da je boravio i na 27 lokacija u Srbiji.

Objašnjavajući da li je utvrđeno kako je Župljanin došao do originalne lične karte na lažno ime u Srbiji, Vekarić navodi da je utvrđeno da je u Republici Srpskoj dobio identitet mrtvog Branislava Vukadina i da mu je jedan od osumnjičenih pomogao da dobije izbjegličku legitimaciju.

"Na osnovu tih papira izdata su mu lična dokumenta u Bačkom Petrovcu", rekao je Vekarić, navodeći da je za to bila neophodna pomoć ljudi u tamošnoj policiji.

Vekarić tvrdi i da Župljanin i "danas iz pritvora Haškog tribunala vrši pritisak na svjedoke i zastrašuje ih u telefonskim razgovorima". "Sa tom činjenicom upoznat ćemo Tužilaštvo u Hagu", dodao je Vekarić.

Stojan Župljanin je uhapšen u Pančevu 11. juna ove godine, a tamo je živio koristeći identitet Branislava Vukadina.

Haški tribunal Župljanina tereti da je planirao, podsticao, naređivao i činio zločina protiv čovječnosti kao učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, kao i da je pomagao i podržavao njihovo planiranje, pripremu i izvršenje.

Župljanin je tokom ratnih sukoba u BiH bio načelnik Centra službi bezbjednosti u Banjaluci i policijski funkcioner na najvišem položaju u Bosanskoj Krajini i zastupao policiju u Kriznom štabu Autonomne Regije Krajine.

Prema optužnici, krizni štab Autonomne Regije Krajina sprovodio je opći plan kontrole i etničkog čišćenja na teritoriji Banjaluke, Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bosanskog Petrovca, Čelinca, Donjeg Vakufa, Ključa, Kotor Varoši, Prijedora, Prnjavora, Sanskog Mosta, Šipova i Teslića.