Iako su svi saborski klubovi danas podržali predložene dopune Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, rasprava se povela oko toga treba li, osim za žrtve Bleiburga i Križnog puta, kao spomendan proglasiti i dan sjećanja na žrtve Jasenovca.

Raspravu je pokrenuo Damir Kajin, koji je u ime Kluba IDS-a najavio amandman da se kao spomendan ubuduće obilježava i sjećanje na jasenovačke žrtve, rekavši kako mu je sporno obrazloženje HSS-a i HDZ-a da se komemoracija žrtvama za hrvatsku slobodu i neovisnost na Bleiburgu želi organizirati i subotom kako bi mogla okupiti više svećenstva.
"Nije korektno da, s druge strane, više biskupa i svećenstva ne nazoči komemoraciji žrtvama u Jasenovcu", rekao je, istaknuvši kako ne prihvaća nedavno iznesene teze da je Katolička crkva tijekom II. svjetskog rata dominantno bila na strani ustaša i danas rehabilitira ustaštvo, ali da je "Crkva trebala biti hrabra pred Pavelićem kakva je bila pred Titom nakon 1945.".
"Što više Crkva bude bježala od Jasenovca, to će više biti prozivana za šutnju o Jasenovcu", poručio je Kajin, zatraživši da predstavnik Sabora koji će uskoro govoriti na Bleiburgu osudi one koji se tamo okupe s ustaškom ikonografijom.

Kajinovo izlaganje izazvalo je nezadovoljstvo u HDZ-ovim klupama, a Ivan Bagarić optužio ga je za "fumićevske, bezbožne i neljudske nastupe o Crkvi".
Josip Đakić (HDZ) naglasio je da su, za razliku od Jasenovca, žrtve Bleiburga desetljećima prešućivane, da nitko za njih nikada nije odgovarao, te da je stoga nužno i tim žrtvama konačno na dostojanstven način odati počast.