Najavljene bosanskohercegovačke ustavne promjene, po kojima bi se i u Republici Srpskoj uvela multietničnost, ali bi se u Federaciji BiH ukinuo dosadašnji potpuni paritet hrvatskih i bošnjačkih predstavnika, izazivaju u Hrvatskoj dvojake reakcije.
Budući da je hrvatska politička scena duboko podijeljena u stavovima prema Bosni i Hercegovini, tako su i najavljene bosanskohercegovačke ustavne promjene vrlo različito primljene.
U krugovima vlade, koja se stalno zalaže za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, za konstitutivnost sva tri naroda na cijelom teritoriju te za reviziju ili dopunu dejtonskog sporazuma, čime bi se potaknulo postupno stapanje Federacije BiH i Republike Srpske u zajedničku državu, najnovije mjere koje je predložio visoki međunarodni predstavnik Wolfgang Petritsch uglavnom su dobro primljene jer idu upravo u tom smjeru.
Doduše, predloženim mjerama, upozoravaju i u vladinim krugovima, neće se uspostaviti puni paritet jer će u Republici Srpskoj Srbi imati mogućnost i dalje ostvarivati puni politički majoritet, što u Federaciji BiH nije moguće, no te mjere veliki su napredak prema postojećem stanju.
U onim hrvatskim krugovima koji su se u posljednje doba zalagali za stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta te od samog početka bosanskohercegovačke krize i rata prije 10 godina zalagali za separatistička rješenja, u krajnjoj liniji čak i za pripojenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj, najnovije mjere izazvale su veliko razočaranje.
Time ne samo da otpada svaka mogućnost stvaranja trećeg entiteta, nego Hrvati gube i dosadašnje pozicije u Federaciji BiH jer više nemaju paritet sa Bošnjacima.
Hrvati su dobili neka prava u Republici Srpskoj, no za to u posljednjih deset godina oni koji su cijelu hrvatsku politiku u Bosni i Hercegovini svodili samo na interese Hrvata u Hercegovini, nisu nikad bili odviše zainteresirani pa nisu ni sada.
U svjetlu takvih vrlo oprečnih prvih hrvatskih reakcija na Petritscheve ustavne promjene karakteristicna je izjava potpredsjednika sabora Zdravka Tomca koji je uvijek nastojao pomiriti hrvatske stavove o Bosni, a koji je rekao: "Ustavne promjene su takve kakve su mogle biti, a one su najmanje loše rješenje."